Mnoge zanimljive stvari mogu da se vide u Prirodnjačkom muzeju Crne Gore. Od beskičmenjaka do dinarskih guštera, algi koje obilježavaju prirodu u Crnoj Gori i tako dalje, ali sve to – ako Prirodnjački muzej uspijete da nađete.
Ako odlučite da koristite Gugl (Google), pretraga će vas odvesti u dva pravca – prema administrativnom centru Prirodnjačkog muzeja koji se nalazi na trgu Bećir-bega Osmanagića, pored Sahat kule u Podgorici, ali i prema stambenoj zgradi u Ulici Oktobarske revolucije. Problem sa dostupnošću zbirki Prirodnjačkog muzeja u tome je što je muzej – podstanar.
Još od prije deset godina za Prirodnjački muzej država plaća rentu, često za prostore koji su očigledno neprimjereni za ovu namjenu. Tako se trenutno Muzej nalazi u stambenoj zgradi, a, kako stvari trenutno stoje, to se neće brzo promijeniti.
Za Portal RTCG direktorica ove ustanove Natalija Čađenović navodi da resorno ministarstvo počevši od 2012. godine finansira zakup prostora, a od 2019. zakupljuje prostor u stambenoj zgradi u ulici Oktobarske revolucije 74. Ističe da bi posjedovanje sopstvene zgrade omogućilo realizovanje više aktivnosti.
Zakonom u budžetu Crne Gore za 2022. godinu opredijeljeno je 26 hiljada eura, precizno 26.251 euro za zakup prostora Prirodnjačkog muzeja koji se nalazi u Podgorici, što znači da država na mjesečnom novou prostor plaća skoro 2.200 eura.
Poznato je da je Muzej nekada bio smješten u privatnoj kući u Tološima, za koju je tadašnje Ministarstvo kulture na mjesečnom nivou plaćalo preko šest hiljada eura.
Od svog osnivanja Prirodnjački muzej traži od resornog ministarstva obezbjeđivanje prostora za izložbe u vlasništvu Muzeja, jer, kako kaže direktorica Čađenović, samo u tom slučaju ima smisla ulagati veća sredstva u njegov enterijer i prilagođavanje potrebama izložbi prirodnjačkog karaktera. “Dok se to ne realizuje, resorno ministarstvo nam, počevši od 2012. godine finansira zakup prostora. Od 2019. zakupljuje se prostor u ulici Oktobarske revolucije 74, u prizemlju, površine 293 m2.“
Kako svoju prirodnu baštinu prezentuju drugi može se vidjeti pomoću jednostavne pretrage po internetu. Muzeji ovog tipa u svijetu i regionu najčešće su smješteni u zgradama sa određenom istorijom, a pravi primjer za to su zgrade Prirodnjačkog muzeja kako u Zagrebu tako i u Beogradu.
Čađenović ističe da „nisu imali sreće da biraju prostor u kome će biti Prirodnjački muzej“ i smatra da je to pitanje za resorno ministarstvo.
Da nedostatak sopstvenog izložbenog prostora, kao i nedovoljan prostor za depo, kancelarije, laboratorije, za konzervatorsko-preparatorsku radionicu muzeja, ograničava na više načina, ističe Čađenović.
Status podstanara za Prirodnjački muzej loš je i zato što je ulaganje u iznajmljeni izložbeni prostor ograničeno činjenicom da prilikom iseljenja prostor treba vratiti u prvobitno stanje.
I u tome se vidi potencionalni problem. Ako su se zbirke prenosile sa jedne lokacije na drugu, pitanje je koliko su se mogle sačuvati od propadanja.
Direktorica Prirodnjačkog muzeja ipak tvrdi da su eksponati čuvani u strogo kontrolisanim uslovima, te da nije došlo do propadanja nijednog od njih.
Ona ističe da svaki muzej ima stalnu postavku, koju redovno osvježava, a istovremeno organizuje i povremene tematske izložbe.
Kako se Muzej nalazi u stambenoj zgradi do koje se dolazi parkingom gdje najčešće ima veliki broj vozila, dolazak autobusom je skoro pa nemoguć, što u startu otežava organizovanje grupne posjete kako đaka tako i turista. Čađenović ipak ističe da je Muzej pristupačan ljudima koji dolaze pješke jer se nalazi u centru Podgorice.
Izvor: Tamara Gavrić/RTCG
