Piše: Miroslav Zdravković
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u periodu od 2001. do 2024. godine u Hrvatsku se uselilo 564.035 lica a odselilo se 536.365 lica pa je neto priliv stanovnika iznosio 27.670 lica.
U 2024. godini neto priliv stanovnika iznosio je 31.394, pa je do 2023. godine postojao neto odliv stanovnika koji je ovim prilivom neutralisan.
Sa priloženog grafikona mogu se uočiti tri perioda u neto migracijama: (1) neto priliv stanovnika od 2001. do 2008, (2) neto odliv od 2009. do 2020. i (3) nagli rast neto priliva od 2022. do 2024. godine.
U odnosima sa Srbijom postoji neto odliv od 16.794 lica usled priliva 51.941 i odliva 68.735 lica. Neto priliv je postojao od 2001. do 2003, od 2018. do 2020. i od 2022. do 2024, dok je u ostalim godinama postojao neto odliv, najviše u dugom periodu od 2004. do 2017. godine.

Foto: Državni zavod za statistiku RH
U celom periodu posmatranja najintenzivnije migracije Hrvatska je imala sa BiH, Nemačkom, Srbijom, Azijom i Austrijom.
Najveći neto priliv stanovnika imala je iz Bosne i Hercegovine i Azije, a najveći neto odliv u Nemačku, Austriju i Srbiju.

U 2024. godini najveći neto priliv bio je iz Azije, BiH, Afrike i Srbije, pa S. Makedonije i Slovenije, dok je neto odliv postojao u osam zemalja sa podacima, najviše u Austriju, Nemačku, Švajcarsku i Holandiju.

Posmatrano po županijama, najveći neto priliv stranaca imali su Grad Zagreb (+7.450), Splitsko-dalmatinska (+4.712), Istarska (+4.329), Primorsko-goranska (+3.177) i Zadarska županija (+2.583).
Izvor: Makroekonomija
