Piše: Živana Janjušević
Likovna publika ima priliku da do 15. januara u galeriji „Art“ podgoričkih Muzeja i galerija pogleda postavku prve izložbe „Crnogorska grafika malog formata“. Izložba koja je otvorena sredinom decembra jedinstven je prikaz stanja na crnogorskoj sceni grafičara, počevši od onih koji tek stupaju na nju, do iskusknih likovnih stvaralaca. Kako je navedeno na otvaranju ovog događaja čije osnivanje je inicirala prof. mr Vesna Bošković, ovo nije samo izložba već i platforma za reafirmaciju grafike kao značajnog dijela crnogorske likovne umjetnosti.
Prvo izdanje novoosnovane manifestacije „Crnogorska grafika malog formata“ dobilo je i svoje prve laureate. Tako je prof. Mirko Toljić, redovni profesor Akademije likovnih umjetnosti u Trebinju dobio nagradu u kategoriji afirmisanih umjetnika. Podsjetimo, nagrađeni su i u kategoriji studentskih radova Vukašin Tanjević i Anđela Durutović, dok su plakete dodijeljene umjetnicima Dimitriju Popoviću i Žan Pjer Tangiju. Posthumno, plakete su dodijeljene istaknutim crnogorskim likovnim umjetnicima, koji su pored slikarstva izuzetno umijeće prikazali i u grafici – Dadu Đuriću, Đeljošu Đokaju, Milu Grozdaniću i Jakovu Đuričiću.
Grafika danas ima poseban značaj
Izložbu „Crnogorska grafika malog formata“, dodaje Toljić, smatra značajnom upravo zbog promocije grafike, jer u Crnoj Gori, za razliku od zemalja u okruženju, nedostaje i udruženja, galerije, kao i institucije koje se profesionalno bave i prate grafiku.
– Ovo su neki od prvih koraka ne bismo li se kao profesionalci okupili i napravili i esnafsko udruženje, a kako bismo mogi biti domaćini ljudima sa strane, ali i mi sami da se okupimo i da istražujemo, kako bismo predstavili grafiku na pravi način, zato što mi se zaista čini da grafika, kao likovna disciplina ima poseban značaj, posebno danas – rekao je Toljić, dodajući da se nada da će ova izložba postati tradicionalna.
Prof. Mirko Toljić nagrađen je za rad „Zlatna linija“, no mnogo bitnijim, kako je rekao u razgovor s novinarima na otvaranju, smatra činjenicu da je osnovana ova manifestacija gdje se može opipati bilo savremene crnogorske grafike. Napominje i da je lijepo vidjeti mali format, jer postoje grafičari koji samo rade mali formati, kao i oni čije su grafike malog formata u stvari klice za neke veće radove. Odnosno, da se upravo na malim formatima može eksperimentisati.
Toljić napominje da upravo on spada u grupu grafičara kojima je mali format polazište za nešto veće. Njegova grafika „Zlatna linija“ teška je za reprodukciju, dodaje, jer ne samo što je lijepio 24-karatne zlatne listiće, preko kojeg je štampa, već u sebi sadrži plitki reljef na crnom dijelu rada.
Pojašnjava da se pozadina ovog rada ne mora nužno vezati za duhovnost koja se često veže za simboliku zlata, kao i trougla.
– Karakteristika ovog rada jeste da zlato nije boja, nego materijal koji se ponaša drugačije u zavisnosti od svjetla. Nastojao sam da posmatrač sve vrijeme ima aktivan odnos prema radu jer se on mijenja kako se mijenja i svjetlo. I to se dešava s ovim crnim reljefom kao i sa zlatom koje reflektuje i lik posmatrača – rekao je Toljić.
Grafičar napominje da je za njega bitan proces, odnosno istraživanje, traganje, i da zato često radi u serijama, i kad osjeti da je ta cjelina zaokružena, kreće dalje.
– U industrijskoj grafici sada imamo težnju ka personalizaciji. Nekada se išlo na velike tiraže, sad se ide na male tiraže. Nekada su umjetnici, grafičari koristili neke skoro pa napuštene grafičke tehnike koje su bile nerentabilne za industriju, a sad se po prvi put dešava da grafičari prihvataju najnovija tehnološka dostignuća i tu traže neki svoj vokabular. Meni su poznati i jedan i drugi eksperiment. Digitalni jezik definitivno ostaje aktuelan, svakodnevan, i ne samo da ga ne treba ignorisati, već ga treba prihvatiti. A, ja volim i da nacrtam nešto rukom, iako to ne radim često. Takođe, eksperimentišem sa materijalima i proširivanjem mogućnosti osnovnih grafičkih tehnika, ne bi li se razrušila granica između skulpture i grafike – pojasnio je Toljić, najavljujući da će se njegov eksperiment u grafici s novim materijalima moći bolje sagledati na samostalnoj izložbi koju planira za ovo ljeto.
Napominje da se vokabular grafike širi, odnosno da se njena problematika danas usložnjava. Zato smatra i da treba dati podršku Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju da se više pažnje posveti grafici, jer je FLU predodređen da bude nosilac kriterijuma i garant kvaliteta uopšte, pa tako i kada je u pitanju grafika.
Izvor: Dan
