Creda, 10 jun 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Društvo

Ličnost koja je trajno obilježila srpsko pravoslavlje

Žurnal
Published: 10. mart, 2024.
Share
Vladika Atanasije, (Foto: Midjourney by Žurnal)
SHARE

Posebnu pažnju privuklo je predavanje Nikolaja Hadžinikolaua, mitropolita Mesogeje i Lavreotike iz Grčke pravoslavne crkve

Vladika Atanasije, (Foto: Midjourney by Žurnal)

„Stigle smo Petra, Marija, Georgija i ja”, kaže devojčica Anastasija Pajić, koja je sa svoje tri sestre došla u manastir Tvrdoš kod Trebinja. Prolaze između vernika i spomenika s poklonima za vladiku.

„Ovo je dečja crkva”, govore mnogi za kapelicu u manastirskom kompleksu duhovnog središta Hercegovine. Urasla u kamen, borove, cveće i s korpama bombona, stoji crkvica u kojoj sahranjen vladika Atanasije Jevtić.

Ove nedelje navršile su se tri godine od njegovog upokojenja, a u Trebinju je organizovan trodnevni skup posvećen delu i životu jedne od ličnosti koje su trajno obeležile srpsko pravoslavlje. Program je počeo izložbom fotografija pod nazivom „Episkop Atanasije: dete – parče neba na zemlji”, autora jeromonaha Teofila iz manastira Duži. Iz nje se vidi da su vladiku kroz čitav život, na svim stranama sveta, pratila deca. Održano je i predavanje „Svetosavska i Svetovasilijevska Hercegovina”, na kojem su govorili Momčilo Golijanin, Senka Durutović i Jovo Marić.

Promocija drugog izdanja knjige vladike Atanasija „Asketika” izazvala je veliko interesovanje. Prota Milorad Sredojević govorio je o višedimenzionalnim aspektima velikog opusa episkopa Atanasija, koji se naslanja na isihastičko, sinajsko, svetogorsko nasleđe i da episkop Atanasije uvek „otkida deo sebe” sa svešću da je „monaštvo kvasac planete” i da je on imao prirodnost što je dolazila i bila deo celovite ličnosti koja je podsećala na gejzir.

Episkop zapadnoamerički Maksim, jedan od najistaknutijih učenika i sledbenika vladike Atanasija, govorio je o svom učitelju kao liturgu i profesoru koji je „svoje studente uvodio u podvig” znajući da „hristocentrizam štiti čoveka”. Posebno je naglasio odnose zajednice i evharistije, kao i pobedu nad samoljubljem, ističući da je vladika Atanasije uvek podsećao da je „pažnja pola čoveka”. Posmatrajući savremeni trenutak i podvig u njemu, episkop Maksim je verovatno prvi put u našoj javnosti upotrebio termin „digitalna asketika” i time označio potrebu oslobađanja savremenog čoveka od zloupotrebe modernih tehnologija.

Mitropolit Mesogeje i Lavreotike iz Grčke pravoslavne crkve Nikolaj Hadžinikolau izazvao je posebnu pažnju predavanjem o vladici Atanasiju. Ovaj visokoobrazovani čovek napisao je predgovor knjizi „Od slobode ka ljubavi” i to je jedan od najboljih i najautentičnijih tekstova objavljenih na srpskom jeziku u poslednjih nekoliko decenija.

„Trud, bol, žrtva, mudrost, smelost, čistota, svetost, bogoslovlje i proročko prisustvo”, reči su kojima je, po ugledu na „Trijade” Grigorija Palame, mitropolit Nikolaj opisao vladiku Atanasija. Istakao je da je to „veliko srce” našlo svoju slobodu u veri i da se odmah videlo da „taj čovek krije tajnu” i da tajni nije lako prići. Bilo je jasno da je reč o neopisivoj ličnosti koja saoseća u svakom bolu, da ne žali sebe i da „u trenutku smrti radi”. Mitropolit je naglasio da vladika Atanasije nije poznavao strah i da je bio istovremeno otac i asketa, otac i dete, podvižnik i čovek zajednice. „Upoznavajući Atanasija, upoznavao sam asimetriju”, zaključio je mitropolit ističući njegov jedinstveni govornički dar i da „naše vreme ima potrebu za proročkim načinom obraćanja”. Na kraju je istakao da je i sada osetio njegovu živost i njegov život u Hercegovini i da je nije tako zamišljao, jer je „svaki kamen izvor života”.

Treći dan skupa u Trebinju nosio je naziv „Živo predanje u crkvi” i na njemu su mitropolit kruševičko-demirhisarski Jovan, mitropolit dabrobosanski Hrizostom, episkop budimljansko-nikšićki Metodije i iguman manastira Svetih arhangela kod Prizrena arhimandrit Mihailo govorili o teološkim aspektima dela vladike Atanasija, uključujući i anegdote iz njegovog dinamičnog i neobičnog života.

Mitropolit Jovan (Vraniškovski), jedan od ljudi koji su podneli izuzetne žrtve za pravoslavnu crkvu i crkvu u Makedoniji, istakao je da ih vladika Atanasije nikad nije zaboravio i da bi „za dobro crkve sve uradio”. Osvrćući se na naslov knjige zbornika tekstova vladike Atanasija „Od omege do alfe”, mitropolit Jovan smatra da je to jedna od suštinskih odrednica teologije i ličnosti vladike Atanasija, jer se zapravo „on vraća iz budućnosti” i tako može da brine za čitav svet.

„Tražio je uvek prisutnost sada, u ovom trenutku”, rekao je episkop budimljansko-nikšićki Metodije, posvedočivši kako ga je vladika Atanasije oslobađao od grča i da istinska sloboda izvire iz vere, dok je mitropolit Hrizostom svedočio da je on i kao besednik bio „čudesan, čudnovat i neverovatan”.

Arhimandrit Mihailo svedočio je iz ugla Kosova i Metohije i o suštinskoj povezanosti vladike Atanasija s istorijom i savremenim životom, kao i da su njegov polazak i dolazak na KiM uvek bili praznici. „Imao je snage da zagrli sestru ubijenog žeteoca i uteši je”, rekao je iguman, jedan od najčešćih saputnika vladike Atanasija u periodu posle bombardovanja 1999. godine. Zaključio je da nedostaje njegov snažan i autentičan glas u pravoslavnoj crkvi i u našem narodu uopšte.

Živojin Rakočević

Izvor: Politika

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Rokada Ane Brnabić: Dnevnikom uvreda do idealnog kandidata za naprednjačku skupštinsku normu
Next Article Genocid iza zatvorenih vrata

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Nove geopolitičke strukture vode svijet u haos

Svijet se iz temelja mijenja. Već se i u praksi formiraju nove geopolitičke strukture (o…

By Žurnal

Kako da naučimo da je Jelena Karleuša važnija od Dejana Bodiroge?

Piše: Emir Kusturica Naša sledeća lekcija u društvenom okviru Srbije i Repbulike Srpske biće kako…

By Žurnal

Ršumović: Ko kome izmiče stolicu?

Kad sam video ovaj snimak na društvenim mrežama, učinilo mi se da se učenici Tehničke…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

DruštvoNaslovna 1STAV

Demoni teorije vs. logika zdravog vida

By Žurnal
DruštvoMozaikNaslovna 5PolitikaSTAV

Vuk Bačanović: Azazelov šegrt

By Žurnal
DruštvoKultura

Zašto nema ćirilice na znacima u Crnoj Gori

By Žurnal
DruštvoKulturaNaslovna 3

Razgovor patrijarha Porfirija i premijera Abazovića

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?