Utorak, 28 jul 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Naslovna 4

„Komunistička lutka” ili revolucija u jednom čovjeku: Ko je ustvari Gabrijel Boric, novi predsjednik Čilea

Žurnal
Published: 21. decembar, 2021.
Share
Foto: CNN
SHARE

Progresivni ljevičar Gabriel Boric, 35-godišnjak čiji su koreni po ocu na Ugljanu u Hrvatskoj, a s majčine strane u Kataloniji, pobijedio je na predsjedničkim izborima u Čileu koju su se održali u nedelju 19. decembra, piše Jutarnji list na početku teksta o čovjeku koji je u čitavom regionu opisan uglavnom kao „novi predsjednik, hrvatskog porijekla”.

EPA-EFE/Elvis Gonzalez

Boricova pobjeda dolazi više od dvije godine nakon najvećeg marša u modernoj istoriji Čilea.

Više od 1,2 miliona Čileanaca izašlo je u tada na ulice glavnog grada Santjaga kako bi protestovali protiv nejednakosti u društvu. U protestima je poginulo 36 osoba, više od 11.000 ih je povređeno, 28.000 privedeno.

To se od „najuspešnije latinoameričke demokratije” nije očekivalo. Prema svim pokazateljima, Čile je trebalo da bude mirna i prosperitetna južnoamerička nacija pa je zato još više iznenadila količina besa koja je razvalila ulice.

Ono što je počelo kao pobuna srednjoškolaca zbog dizanja cene karata u gradskom prevozu, pretvorilo se u široko prihvaćeni zahtev za donošenjem novog ustava i sveobuhvatnim promenama.

U tom kontekstu je važno razumeti i Boricovu pobjedu.

Šta Čileanci mogu da očekuju od njega? Je li on zaista radikal i „komunistička lutka”, kako je tokom kampanje pokušao da ga etiketira Kast?

Boric je za vrijeme studija bio član Autonomne ljevice, udruženja utemeljenog na marksizmu i antiimperijalizmu. Tu grupaciju je napustio 2016. godine kad je osnovao koaliciju Frente Amplio (Široki front) s puno pragmatičnijim političkim pristupom.

Boric se istakao kao jedan od vođa studentskih protesta 2011. godine za besplatno obrazovanje. Godina studija u Čileu u to vreme koštala je u prosjeku 5.500 dolara, a postojale su i velike razlike u kvalitetu između privatnih i javnih univerziteta. Zbog toga su studenti iz manje bogatih porodica nakon fakulteta grcali pod teretom studentskog duga ili jednostavno nisu ni dobijali šansu za dalje školovanje.

 

S 29 godina ušao je u Kongres, kao zastupnik u Donjem domu rijetko naseljene najjužnije regije Magalanes čijih 80 posto stanovnika živi u gradu Punta Arenas, popularnoj bazi za ekskurzije na Antarktiku. Jedva je skupio 35.000 potpisa za kandidaturu, a onda je neočekivano pobedio Daniela Haduea iz Komunističke partije i postao prvo lice ljevičarske alijanse.

Prošle godine Boric je posetio skupinu prosvjednika koji su zatvoreni zbog demonstracija navodeći da su nepravedno u zatvoru, a kad je pre nekoliko godina bio u Parizu, posetio je jednog od ubojica senatora Haima Guzmana, koji je sarađivao s Pinočeom, a ubijen je 1991. godine.

Kao predstavnik nove generacije ljevice u Čileu, Boric je često kritikovao stranke lijevog centra kao suviše pasivne i „neoliberalne”. Borica su javno podržala i mnoga poznata lica, što je verovatno dodatno doprinijelo njegovoj pobedi, piše Jutarnji list.

Ipak, pogled u njegov program pokazuje da tu nema ničega posebno revolucionarnog.

Skraćivanje radne nedelje sa 44 na u Evropi standardnih 40 sati. Naglašene teze o feminizmu, zelenoj ekonomiji, priznavanju LGBT zajednice i podrška čileanskim Indijancima. Obećanje o nezavisnosti centralne banke. Tu su i predlozi o širem državnom pokriću zdravstvenih usluga i reforme penzionog sistema kao i rekonstrukcija nacionalnih željezničkih pruga.

Tri su identitetska pitanja koja se trenutno postavljaju u Čileu, dodaje Jutarnji. To su dolazak u zemlju više od milion imigranata od 2014. godine, uglavnom građana Haitija i Venecuele. Drugi je mobilizacija najveće čileanske autohtone grupe, Mapuče Indijanaca, i njihov zahtjev da im se vrati zemlja i resursi oduzeti tokom naseljavanja Čilea. Treće su velike promene po pitanju ženskih prava i LGBT zajednice u Čileu, a i šire u regionu – preduzeti su koraci u smeru legalizacije abortusa, a nedavno su legalizovani istospolni brakovi.

Da li će Boric imati odgovor na ova tri teška pitanja?

Izvor: Nedeljnik

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Mala nuklearka u komšiluku?
Next Article Dijaloška tribina „Religija i medicina”: Medicina i duhovnost ne mogu jedno bez drugog (VIDEO)

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Sanja o inovativnoj formulaciji lijeka i želi da se vrati u Crnu Goru

 Iako je školovanje, nakon Medicinskog fakulteta u Podgorici, nastavila na prestižnom Univerzitetu Semelvajs u Budimpešti,…

By Žurnal

Izgoresmo li?

Tek što je počelo proljeće, a mi već pogoresmo. Postoje neki indikatori situacije u društvu,…

By Žurnal

„Duga gravitacije” Tomasa Pinčona – postmoderni ep

Duga gravitacije je jedinstvena priča enciklopedijskih razmera o besmislenosti rata i uticaju tehnologije na društvo Duga…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Naslovna 4PolitikaSTAV

Izbori u Podgorici kao lakmus hartija za parlamentarne

By Žurnal
Naslovna 4

Patrijarh srpski g. Porfirije na praznik Svetog Vasilija Ostroškog bogoslužio u Gornjem manastiru Ostrogu (VIDEO)

By Žurnal
KulturaNaslovna 4

Predrag Ristić: Zidanje Hrama je otvaranje vrata Carstva nebeskog

By Žurnal
Naslovna 4

ALBUM: Dan sahrane kralja Nikole i kraljice Milene, Cetinje 1. oktobar 1989.

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?