Četvrtak, 12 mar 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Mozaik

Jezera imaju više mikroplastike nego okeani

Žurnal
Published: 26. jul, 2023.
Share
Ilustracija (Foto: Pixabay)
SHARE
Po prvi put, međunarodni tim istraživača istraživao je zagađenje plastikom u jezerima na globalnom nivou i došao do razočaravajućih rezultata. Mikroplastika je i dalje prisutna u jezerima naizgled netaknutim ljudskim faktorom i u poređenju sa okeanima u jezerima su otkrivene mnogo veće količine mikroplastike.
Ilustracija (Foto: Pixabay)

Međunarodni istraživački tim sa limnologom Katrin Attermeyer sa Univerziteta u Beču pokušao je da odgovori na ovo pitanje. Istraživanje je razvila i vodila istraživačka grupa za vodenu ekologiju i upravljanje vodama sa Univerziteta Milano-Bicocca u Italiji.

Projekat je uzorkovao 23 jezera iz 38 zemlje koristeći istu metodu. Jezera su odabrana tako da njihove hidromorfološke karakteristike poput obima, dubine, dužine obale i drugi antropogeni faktori kao što su prisustvo postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, gustina naseljenosti, pokazuju najveću raznolikost i geografski su raspršena. Stoga se uzorci mogu smatrati globalno reprezentativnim.

Plastika u uzorcima vode je zatim grupisana po obliku, boji i veličini. Ispostavilo se da skoro 94 odsto plastičnih čestica u vodi čini mikroplastika. Takođe su analizirali hemijski sastav čestica i došli do iznenađujućeg zaključka da je većina njih poliester, polipropilen ili polietilen.

„Posljednja dva materijala čine više od polovine svjetske proizvodnje plastike“, objašnjava Attermeyer.

Na osnovu količine plastike u vodi svako jezero je dobilo svoju „vizit kartu“. Istraživači su ispitali u kakvoj vezi jezera stoje sa mogućim izvorima zagađenja kao i karakteristikama slivnog područja. Ispostavilo se da su posebno ugrožene dvije vrste jezera: ona koja se nalaze u gusto naseljenim, urbanizovanim područjima i ona sa velikim vodenim površinama.

Iako su plava ili crna poliesterska vlakna dominirala jezerima sa malom vodenom površinom i plitkom i kratkom obalom, prozirna ili bijela polipropilenska i polietilenska zrna dominirala su dubokim jezerima sa dugim obalama.

Istraživanje je takođe pokazalo da su jezera Lugano, Lago Maggiore  i Tahoe već zagađenija od najzagađenijih suptropskih okeanskih struja na svijetu. Osim toga, plastične čestice pronađene su čak i u vodama naizgled netaknutim ljudskom aktivnošću.

Rezultati studije ukazuju na to da jezera mogu biti i dobar pokazatelj obima globalnog zagađenja plastikom, a rijeke i jezera treba uzeti u obzir i u borbi protiv zagađenja mikroplastikom.

Izvor: klix.ba

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Kad je komišija bio rod: Zbirka eseja poznatih umetnika iz regiona podseća na prohujala vremena
Next Article (VIDEO) Šapurići se sabrali nakon više od dva vijeka u Donjim Crkvicama

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Vladika Grigorije: Ako se želi mir, BiH ne sme biti bojno polje za tuđe interese

Intervju predsednika Republike Srpske Milorada Dodika za prošli broj NIN-a izazvao je brojna reagovanja. Očekivano,…

By Žurnal

Intervju Aleksandar Gatalica: Svaki čitalac ima svoj „Veliki rat”

Mikronarativni i pikarski poetički elementi, koji čine dobar deo književnog „vjeruju“ Aleksandra Gatralice, pojavljuju se…

By Žurnal

Zapadna halapljivost i želja za ekstraprofitom

Zapadu je Rusija problem zbog samostalne politike i ogromnih resursa, a posebno zbog statusa nuklearne…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Mozaik

Prvi mikro roboti napravljeni od ljudskih ćelija – leče oštećeno nervno tkivo

By Žurnal
Mozaik

„Duga gravitacije” Tomasa Pinčona – postmoderni ep

By Žurnal
MozaikNaslovna 2PolitikaSTAV

Vukosavljević: Zašto je dozvoljena snajperska likvidacija opkoljenih Srba

By Žurnal
Mozaik

Španska Marka: Da li je Đoković najbolji svjetski sportista svih vremena?

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?