Subota, 24 jan 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Društvo

Jedna od najvećih mesara u Srbiji je ujedno i najveći uvoznik mesa

Žurnal
Published: 12. mart, 2022.
Share
Matijević, (Foto: Politika)
SHARE
Matijević, (Foto: Politika)

Prostran je ovaj slučaj objasnio kroz jednostavan primer: „Praška šunka, koju jedna druga fabrika proizvodi u Srbiji, do skoro je koštala 1.400 dinara po kilogramu, dok isti proizvod poznati gigant Matijević prodaje za 500. Ovolika razlika u ceni rezultat je toga što se za jeftiniji proizvod koristi zamrznuto meso koje se uvozi iz inostranstva“, objašnjava profesor Prostran.

Nova je povodom ovih navoda zatražila i komentar Mesne industrije „Matijević, ali do objavljivanja ovog teksta nismo dobili odgovor.Ranije su najveći deo proizvoda koji se uvoze u Srbiju činili upravo oni koji se u Srbiji ne proizvode – poput kafe, začina i južnog voća. Ipak, situacija se menja. Srbija je nekada bila poznata po stočarstvu, a sada masovno uvozimo meso. „Sada se uvozi, recimo, svinjsko meso, ali i drugi proizvodi koji nam ne trebaju, preko velikih trgovačkih lanaca, a upravo to je karakteristika liberalnog tržišta, koji rezultira potpisivanjem velikog broja sporazuma“, objašnjava Prostran.

Na pitanje – zbog čega se u Srbiju uvozi 50.000 tona svinjskog mesa, Prostran odgovara da farmeri u Evropskoj uniji imaju 10 puta veće subvencije od naših farmera, te su za toliko puta konkurentniji. On, ipak, dodaje i da su sporazumi o slobodnoj trgovini ti koji formiraju tržište i dozvoljavaju uvoz, čime menjaju potrošačke navike. Ipak, on je naglasio da u „uvozno-izvoznom ratu“ treba podržati domaće proizvođače. Kada je u pitanje razumevanje uvoza i izvoza u Srbiji, pre svega je potrebno znati da smo devetesetih i dvehiljadtitih godina imali potpuno drugačiji režim i raznolika ograničenja – u količini kontigenata i njihovoj ceni. Sa liberalizacijom tržišta, sa ulaskom u neoliberalni kapitalizam, sa potpisivanjem velikog broja sporazuma o slobodnoj trgovini, došla je i promena po pitanju uvoza.

Uvoz, između ostalog, utiče i na sticanje novih navika, a prema rečima našeg sagovornika, najbolji pokazatelj toga je južno voće, koje je u rafovima srpskih prodavnica sve češće u ponudi. Zahvaljujući uvozu smo, za proizvode za koje nismo znali ni da postoje, uvrstili u naše jelovnike. Prostran ističe da je važno znati da određeni deo uveženih proizvoda čine najskuplja vina i žestoka alkoholna pića, kojima se snabdevaju luksuzni hoteli, koji u svojoj ponudi moraju da imaju kompletnu ponudu svetskih, skupih pića. Posebnu trgovinsku politiku vode i lanci marketa, te ukoliko pogledate ponudu u supermarketima, na rafovima ćete videti proizvode iz Nemače, Poljske ili Bugarske.

Ipak, Prostran naglašava da ovo nikako ne znači da treba da uništimo domaću prizvodnju, već suprotno – da se borimo za domaći kvalitet i da kroz kupovinu domaćih proizvoda podržimo naše poljoprivredne proizvođače, koji su sitniji i nemoćniji. Kako je zaključio, Srbija se otvaranjem i potpisivanjem sporazuma o slobodnoj trgovini sa mnogim državama, posebno sa Evropskom unijom, izložila slobodnom tržišu, te se uvozi i ono što je potrebno, kao i ono što nije. „Ali, u kriznim vremenima se vraćamo samo na ono što je najbitnije za ishranu čoveka – a te proizvode ne uvozimo“, objasnio je Prostran.

Brašno – ključna namirnica O tome koliko je pitanje izvoza i uvoza važno, pogotovo u kriznim vremenima pokazuje i odluka da Srbija zabrani izvoza brašna, pšenice i kukuruza i ulja. Kako Prostran objašnjava, Srbija je, još u periodu Jugoslavije, uvozila manje količine brašna, i to brašna od tvrde pšenice, koje se kasnije koristi za proizvodnju kvalitetnih testenina. „Treba imati u vidu da mi u našem sortimentu pšenica nemamo takavih tip tvrdih, čija je karakteristika vrlo mali prinos po hektaru, ali i kvalitetno zrno. Ovakvo brašno najviše se uvozi iz Italije, najvećeg svetskog proizvođača testenina“, kaže Prostran. Iako, prema njegovim rečima, Srbija ima i višak pšenice, uvek smo, decenijama unazad, uvozili ovakav tip brašna. Trenutno u Srbiji nema uvoza pšenica, izuzev pomenute, male količine brašna od tvrde pšenice.

Dunja Marić

Izvor: Nova Rs

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Angelina Topić: Tata kaže da ću biti bolji od njega
Next Article Patrijarh Porfirije: Molimo se da se što prije sjedne za pregovarački sto kako bi se postigao mir u Ukrajini

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Živković: Vulinova Velika Albanija

Aleksandar Vulin rekao je, odgovarajući Jakovu Milataoviću, da ko neće „srpski svet dobiće Veliku Albaniju“.…

By Žurnal

London odobrio Asanžovo izručenje SAD

Britanska vlada dala je zeleno svetlo za izručenje osnivača Vikiliksa Džulijana Asanža Sjedinjenim Američkim Državama.…

By Žurnal

Suspen disse a pellen tesque dui

Lorem ipsum dolor sit amet enim. Etiam ullamcorperlentesque dui non felis.

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Društvo

Škola na Kruševu koja propada mogla bi biti muzej

By Žurnal
DruštvoSTAV

Miodrag Lekić: Impresivna lista naših rođaka u Beogradu

By Žurnal
DruštvoMozaikNaslovna 3

„Antifašizam“ Jovane Marović

By Žurnal
Društvo

Čestitke Srbiji na srebru, veliki uspjeh

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?