Kameni zidovi starog pravoslavnog manastira Dragović iz 1395. godine, dvadesetak kilometara od Knina, koji je polovinom prošlog vijeka potopljen zbog izgradnje hidroelekrane, ovih dana izvireli su iz akumulacionog jezera Peruća zbog niskog vodostaja.

Površina jezera Peruća u Hrvatskoj sve se više spušta, a ovih dana iz vode je izvireo dio starog pravoslavnog manastira koji je 1958. godine zbog gradnje akumulacijskog jezera i hidroelektrane – potopljen.
Perućko jezero je ovih dana na ozbiljno niskom vodostaju, a iz vode izranjaju kameni zidovi.
Tada je raseljeno 1.500 ljudi, jezero je progutalo kuće i plodna zemljišta, ali oni koji su živi i njihovi potomci dobro se sjećaju svojih sela i priča roditelja, piše hrvatski „Dnevnik“.
Perućko jezero je vještačko jezero na rijeci Cetini, između planina Dinare i Svilaje u Hrvatskoj. Prije početka jesenjih kiša vodostaj doseže najniži godišnji nivo i nije rijetkost da se voda povlači sve do nekadašnjeg prirodnog korita rijeke, ostavljajući neobične prizore i podsjećajući na tajne koje leže ispod površine vode.
Priča o manastiru Dragović ima poseban značaj. Naime, u pitanju je jedan od tri istorijska srpska manastira u Dalmaciji, podignut šest godina posle Kosovske bitke.

Na osnovu ”Povijesti o Svetoroždestvenskom manastiru Dragoviću u Pravoslavnoj eparhiji dalmatinskoj” iz 1859. godine, manastir je ponio ime po Dragu koji je sa braćom prešao iz Bosne u Cetinsku krajinu, a po narodnom predanju po rječici koja je izvirala u blizini.
Manastir je do 1995. godine čuvao u svojoj biblioteci pravo blago – oktoih iz 14. vijeka, minej za mjesec maj iz 1531. godine, pisan u Studenici, kratke zapise Dositeja Obradovića, koji je na svojim putovanjima tu svraćao, kao i Laza Kostić i Simo Matavulj.
U riznici se čuvao antimins patrijarha Arsenija Čarnojevića iz 1692. (prvi barokni antimis u Srba) i mnoge druge dragocjenosti.
Manastir Dragović spada u red tri najznačajnija dalmatinska manastira, pored Krupe i Krke, koji su sagrađeni nešto ranije.
Nakon potapanja, izgrađen je novi manastir, na uzvišenju iznad jezera, koji je 1995. godine opustošen.
Izvor: „Dan“