Kad odrasteš u kući sa dvorištem, punim raznih biljnih vrsta, o kojima brineš s roditeljima od malena, ureže ti se u DNK kôd odnos prema prirodi i živom svijetu. Kad si tinejdžer pa živiš dalje od grada, to bude kao najveća kazna ikada, a kad malo odrasteš pa provodiš dane u studentskom domu, čije sobe nemaju balkon… e onda shvatiš u kakvom privilegovanom okruženju si odrastao. Naučiš od malena da je priroda tvoje dvorište i da je tvoje dvorište tvoj dom, a tvoj dom je grad u kom živiš i taj grad se nalazi u ekološkoj državi na ovoj nevjerovatnoj planeti koja iz nekih razloga jos uvijek uspijeva da se održava u univerzumu. Odlaganje otpada u kantu a ne u rijeku, u kontejner a ne u jezero je briga o našem domu. I to je osnovno i najmanje što jedan pojedinac treba da uradi. Učite svoju djecu od malena da je ovo njihov i vaš dom, počnite da svoje „dvorište” tretirate kako treba. Svima nam je potrebna prava, ekološka i čista država i dom.
Kako se ove godine jubilarno obilježava tri decenije od usvajanja Deklaracije o ekološkoj državi Crnoj Gori, to je ujedno bio i povod, da upravo radionica EASA Montenegro 2021 problematizuje i preispita trodecenijski status ekološke države Crne Gore, prve tog tipa na svijetu. Ema nam je iz prve ruke napisala sjajan tekst o tome kako su studenti dali osvrt na probleme koji su više nego stvarni i ozbiljni, i na kojima u budućnosti treba raditi konkretno i ozbiljno, a ne kroz trivijalne i površne promocije za slikanje i ispunjenu formalnost.
Da li ste znali da je Crna Gora najveći zagađivač Sredozemnog mora po glavi stanovnika, odnosno zemlja Mediterana sa najvećom stopom „curenja“ plastike u more, sa 8 kg plastike po glavi stanovnika, na šta ukazuje izveštaj Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN)?
Da bi se razgradila jedna maska potrebno je oko 450 godina, i u procesu razgradnje ispušta se mikroplastika koja završava u ribama i ostalim morskim organizmima koje ljudi koriste za ishranu, i na taj način ta plastika završava u našim organizmima. Imajte ovo na umu kad sljedeći put vidite masku na ulici umjesto u kanti.
Danica nam je pisala o krovnom vrtu Crossrail Place Roof Garden koji je smješten na posljednjoj etaži podzemne željezničke stanice. Ovo je odličan primjer kako se prostor nekadašnjeg pristaništa unapređuje kroz zelene površine, pa iako su one realizovane „u oblacima“, omogućavaju transformaciju urbane matrice, pomjerajući je ka namjeni stanovanja u centralnim gradskim zonama.
Kada razmišljamo o rekonstrukciji ili nadogradnji nekog starog objekta iz ovog primjera vidimo da to može biti i krovni vrt. Objekat koji je predmet rekonstrukcije ili nadogradnje u našoj praksi obično se provuče sprat ili dva više od predviđenog kako bi se zadovoljile želje investitora. Kroz rubriku tema broja vam predstavljamo dva svjetska objekta od istorijskog značaja koji su rekonstruisani. Prvi objekat je obnovljena nacionalna galerija u Berlinu koju je 1968. godine projektovao Ludvig Mies van der Rohe, a renovirao britanski arhitetka Dejvid Čiperfild (David Chipperfield). Na drugom kraju svijeta Akademija filmskih umjetnosti i nauka angažovala Renco Pijano Bilding Vorkšop (Renzo Piano Building Workshop (RPBW)) za renoviranje zgrade iz 1930-ih, vraćajući njene mnoge originalne karakteristike, stvarajući sferičan dodatak najsavremenijem pozorištu Dejvida Gefena (David Geffen) sa 1000 mjesta.
U ovom broju imamo jedan malo drugačiji intervju. Anja Tadić je dizajnerka iz Nikšića koja je kreirala brend ,,Kokoro” 2017. godine, a radi se o spoju japanske i crnogorske umjetnosti. Brend obuhvata izradu unikatnih proizvoda, prije svega torbi od kože, sofisticiranog i jedinstvenog dizajna. Uvijek me raduju stvari koje su izrađene ručno a neko je u to unio svoje misli i strast. Takve stvari nose sa sobom posebnu energiju.
Pročitajte i kako su Mold Architects uspjeli da kuću od 360 m2 u potpunosti integrišu u stjenoviti pejzaž ostrva Serifos u Grčkoj. Umjesto stereotipne arhitekture, ciljali su na arhitekturu koja izjavljuje svoje prisutstvo ali ipak uspijeva da pripada svom okruženju i ujedno su načinom projektovanja i gradnje uspjeli da smanje potrošnju energije i troškove održavanja kuće.
Kada je enterijer u pitanju, ovaj put sam vam približila kako da u dom unesete plavu boju. Ovo je boja koja u različitim primjenama može da ima potpuno drugačiji efekat i kombinuje se sa velikim spektrom boja. Iako će zvučati čudno dobro izgleda u tamnijim prostorima i čak ih otvara.
Alisa će vam prenijeti sve što je potrebno da znate pri odabiru tepiha. Ostila i boje preko materijala a ono što je najbitnije uvijek je da ispoštujete svoj stil.
Ljudi su u 21 vijeku izgubili postovanje prema prirodi, a to se reflektuje i na arhitekturu. Živimo u vremenu u kome je ravnoteža između prirode i arhitekture ozbiljno ugrožena i dostigla je svoj negativni maksimum.
Važno da se ponovo vratimo arhitekturi koja poštuje duh mjesta, uklapa se i poštuje prirodni ambijent u kome se nalazi, pruža mogućnost povezivanja čovjeka i prirode.
Aleksandra Zečević Malović
Izvor: Časopis Prostor
