Aktivnom borbom protiv korupcije, kriminala i šverca Crna Gora može u kratkom roku povratiti preko 1,2 milijardi eura imovine i popuniti budžet za preko 40 miliona godišnje, samtra Goran Đurović, potpredsjednik URA-e.
„Borba sa švercom cigareta, kao i drugih akciznih roba, koji su bili problem ne Da bi građanima bilo jasnije koliko gubimo od šverca, dovoljan je podatak da je gradnja jednog kliničkog centra (Klinički centar u Nišu) košta 50 miliona eura, što znači da smo u proteklih 30 godina mogli izgraditi novi klinički centar, obnoviti većinu bolnica i izvršiti ozbiljne investicije u sistemu obrazovanja“, kazao je Đurovićsamo Crne Gore već i EU, može donijeti budžetu dodatnih 40 miliona eura koji se mogu usmjeriti ka rješavanju problema u zdravstvu i školstvu. Da bi građanima bilo jasnije koliko gubimo od šverca, dovoljan je podatak da je gradnja jednog kliničkog centra (Klinički centar u Nišu) košta 50 miliona eura, što znači da smo u proteklih 30 godina mogli izgraditi novi klinički centar, obnoviti većinu bolnica i izvršiti ozbiljne investicije u sistemu obrazovanja“, kazao je Đurović.
Za sve to vrijeme, kaže, Luka Bar je uništavana da bi se mogao odvijati šverc, iako ima neslućeni potencijal da bude ozbiljna luka na Jadranu“.
„Imajući u vidu da je samo povratom zemlje Solane u Ulcinju u državno vlasništvo vraćeno preko 250 miliona eura vrijednosti imovine, kao i da je to samo jedan u nizu primjera loše privatizacije koja je bila prisutna u skoro svakom gradu u Crnoj Gori, lako dolazimo do zaključka da Crna Gora ima mogućnost da povrati preko 1,2 milijardi eura imovine koja joj je na volšeban način oteta. Proces masovne vaučerske privatizacije je omogućio enormno bogaćenje pojedinaca koji su se krili iza pojedinih investicionih fondova iskoristivši neznanje i neinformisanost građana, te tako stekli preko 500 miliona eura vrijedne imovine državnih kompanija koju su kasnije prodavali, koristili kao kolateral ili obezvrijedili“, kazao je Đurović, prenosi „Dan“.
Smatra da ovakvo postupanje prema državnoj imovini zaslužuje pažnju nadležnih organa koji moraju ispitati kako se upravljalo sa tom imovinom i zašto je većina kompanija kojima su investicioni fondovi upravljali završila u stečaju.
„Građani i građanke Crne Gore su naviknuti da su šverc, korupcija i kriminal normalne pojave iz čijih fondova se primaju plate i penzije, a istina je suprotna – sve ove godine budžet je bio siromašniji, plate i penzije sve manje a zaduživanja sve veća. Zbog toga borba protiv šverca, kriminala i korupcije ne smije da stane i stoga Građanski pokret URA daje punu podršku nadležnim organima, na čelu sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem, da istraju u borbi za pravedniju Crnu Goru“, poručio je Đurović.
Foto: Goran Đurović (URA)
