Ponedeljak, 26 jan 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
DruštvoKulturaNaslovna 3

Dan kada je Savindan proglašen za školsku slavu

Žurnal
Published: 14. januar, 2022.
Share
Sveti Sava i Cetinjski manastir, (Foto: Arhiva)
SHARE

 

Sveti Sava i Cetinjski manastir, (Foto: Arhiva)

Na današnji dan, 14. januara 1840. godine u kneževini Srbiji za školsku slavu je proglašen Savindan, praznik u spomen na velikog srpskog prosvjetitelja i zaštitnika školstva Svetog Savu, oca srpske državotvornosti, prvog srpskog arhiepiskopa, utemeljivača srpske diplomatije, književnosti, zakonodavstva, zdravstva. Prva proslava Svetog Save kao školskog patrona održana je 1812. godine u Zemunu, odakle se brzo proširila u svim krajevima gdje žive Srbi, a himna Svetom Savi prvi put je izvedena 1839. godine u Segedinu.

 Na Cetinju je prva proslava Svetog Save kao školske slave, zabilježena 1856. godine. Svečanost se zbila u vrijeme vladavine knjaza Danila Petrovića, a o njoj svjedoči cetinjski dvorski protođakon i sekretar Mitropolije, Filip Radičević. Nije isključeno da je takvih svetkovina bilo i ranije u crnogorskoj prijestonici, pošto su cetinjske škole osnovane dvije decenije prije, ali o tome nema dokumenata. Međutim, prema pisanim izvorima kulturno-prosvjetnih društava iz Boke, Sveti Sava se organizovano slavio kao patron tih organizacija i mjesnih škola u Risnu već od 1835. godine, Bijeloj 1824. godine, Morinju 1845. godine, Kotoru 1839. godine pa ima smisla pretpostaviti da su svetosavke školske svečanosti i na samom Cetinju starije od 1856. godine. Prema Radičevićevom opisu, pomenuta proslava započela je Svetom Liturgijom u Cetinjskom manastiru, odakle su sveštenici, vjernici i đaci u procesiji (litiji) krenuli prema školskoj sali, uz zvonjavu zvona i pojanje tropara Svetom Savi. Sala je bila ukrašena slikama knjaza Danila i knjaginje Darinke, a na bogoslužbenom mjestu nalazila se ikona Sv. Save. Tu se obavljalo osvećenje vodice, poslije kog je najbolji učenik održao prigodan govor. Na kraju sabranja, svi prisutni zajedno su pjevali himnu Sv. Savi. Svečanost se završila tako što je knjaz Danilo lično uručio nagradu najboljem đaku.

Autentičnost ovog zapisa je utoliko veća ako se zna da je prvi nagrađeni đak, baš te 1856. godine bio upravo protođakon Filip. Zabilježeno je npr. da je 1896. godine cetinjskoj osnovnoj školi knjaz Nikola darovao veliku ikonu Sv. Save. Školske proslave Sv. Save na Cetinju, nastavljene su, bez prekida i pod austro-ugarskom okupacijom, a poslije 90 godina nasilno su obustavljene po završetku Drugog svjetskog rata. Posljednja zabilježena školska svetosavska svečanost na Cetinju je ona iz 1946. u Cetinjskoj gimnaziji. Ali, sa prestankom svetosavskih manifestacija u svetovnim školama nije prestalo proslavljanje Sv. Save na Cetinju. Prvi srpski arhiepiskop je svečano praznovan u Cetinjskom manastiru i u crkvi Sv. Jovana Krstitelja u Bajicama, decenijama, sve do danas. A od 1992. godine i u obnovljenoj Cetinjskoj bogosloviji. Svetkovina koja je uspostavljena na inicijativu knjaza Danila, odnosi se na ličnost Sv. Save, žičkog arhiepiskopa koji je još u XIII vijeku, pored ostalih, utemeljio pravoslavne eparhije Zetsku, Budimljansku i Humsku. Zetska je vremenom izrasla u Cetinjsku mitropoliju. Sveti Sava je ličnost utkana u bezbrojna narodna predanja od Paštrovića, preko Boke, Stare Crne Gore, Banjana, Pive, do Drobnjaka i Vasojevića.

 Njega slave kao krsnu slavu ili prislužbu brojna crnogorska bratstva. Njemu je posvećeno desetine pravoslavnih crkava, njime ukrašeno stotine ikonostasa i freskopisa u crnogorskim hramovima. U selima blizu Cetinja do danas se posti svetosavski post, od Jovandana do Savindana. Savindan je označen kao veliki praznik u crkvenim kalendarima Crnojevića i minejima koje je u Veneciji štampao Božidar Vuković Podgoričanin. Savu Nemanjića poštuju rimokatolici i muslimani, a u njegovoj ličnosti Rusi, Bugari i drugi pravoslavni narodi vide svoga svetitelja.

Miomir Đurišić

Izvor: Svetigora

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Nova vlast zaplijenila više droge za godinu dana, nego u cijeloj istoriji Crne Gore
Next Article Kome će kokakin iskijati na nos!?

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Dušan Kovačević: Moramo kolektivno da se lečimo, da shvatimo gde smo stigli.

Posle više od stotinu inscenacija u brojnim pozorištima, crna komedija Dušana Kovačevića „Urnebesna tragedija“ premijerno…

By Žurnal

Miniranje smisla

Ne bih se (ni ovoliko) bavio ličnošću poslanice D. Vuksanović, da se sama ne nameće…

By Žurnal

Gubitak tržišta u Istočnoj Evropi oborio Aerodrom Tivat

Crnogorski Aerodrom Tivat je u julu imao 100.000 putnika manje nego u istom periodu 2019.…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Naslovna 3STAV

Đukanović je poslat u nepovratnu političku penziju

By Žurnal
DruštvoMozaik

Rizici deglobalizacije: Manji ekonomski rast za sve i svijet podijeljen u blokove

By Žurnal
KulturaMozaikNaslovna 4Politika

KUPOLA NA STENI: ‘Bilo koja crkva ili sinagoga u Svetoj zemlji je mesto mira – samo je ovde ratna zona’

By Žurnal
DruštvoKulturaSTAV

Radić: Tirani i njihova istina

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?