Creda, 11 feb 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Politika

Berlin i Varšava – međusobne optužbe za antinemačku i antipoljsku politiku

Žurnal
Published: 18. decembar, 2022.
Share
Kancelar Olaf Šolc i poljski premijer Mateus Jakub Moraviecki u Varšavi
SHARE

Poljske vlasti usredsredile su se na stvaranje neprijateljske slike o Nemačkoj. Jedna od poslednjih zamerki Varšave je da Berlin ne čini dovoljno za Poljake u Nemačkoj. Zbog toga ispašta i nemačka manjina u Poljskoj.

Nemačka i Poljska, (Foto: Newsweek)

Desetogodišnja devojčica stoji na pozornici kulturnog centra u Dobrođenju. To mesto se na nemačkom zove Gutentag i nalazi se u Opoljskom vojvodstvu na jugu Poljske. Devojčica stidljivo, na nemačkom, s jasnim poljskim naglaskom, peva dečju pesmicu „Imam malog papagaja“.

Većina pripadnika nemačke manjine u Poljskoj, njih oko 30.000, živi u regionu oko grada Opolea – na nemačkom Opelna. A u Dobrođenju, odnosno Gutentagu, danas se održava Festival pesama na nemačkom jeziku. Mnoga deca koja učestvuju na toj smotri pripadaju nemačkoj manjini u Poljskoj.

U publici sedi i aplaudira i Rafal Bartek. „Važno je da se ovde zadrži nemački jezik, kaže Batek, predsednik Saveza nemačkih socijalno-kulturnih udruženja u Poljskoj. On je praktično portparol nemačke manjine. Tek nakon ukidanja Narodne Republike Poljske, pre više od dvadeset godina, nemačka zajednica ponovo je mogla zvanično da neguje svoju kulturu i jezik.

Crno-bela politika poljske vlade

Bartek međutim strahuje da bi mnogo od onoga što se do sada uradilo postići moglo ponovo da bude izgubljeno. Istina je, kaže, da je zajednička Evropa umnogome zbližila stanovništvo i narode, ali „trenutno doživljavamo veoma kritičnu fazu u kojoj se političari, posebno ovde u Poljskoj, opet igraju sa averzijom prema Nemačkoj utemeljenoj na predrasudama“, kaže Bartek.

„Crno-bela politika“ – tako Bartek opisuje stil poljske vlade koji podrazumeva da je uvek potreban neki krivac. Trenutno su to, nažalost, Nemci. U Poljskoj je u toku predizborna kampanja u kojoj se na Nemačku kao neprijatelja, a time i na Nemce u Poljskoj, usredsredio pre svih predsednik vladajuće stranke PiS, Jaroslav Kačinski.

Tokom jednog nastupa krajem novembra u okviru predizborne kampanje, Kačinski je tako izjavio da njemu godinama niko nije verovao, ali da Nemačka planira ujedinjenu Evropu pod nemačkim vođstvom: „Glavna država bi bila Nemačka, iza nje možda Francuska i Holandija, dok bi druge države trebalo jednostavno njima da budu podređene.“

Poljska i EU zastava, (Foto: Kafkadesk)

Među njima i Poljska – a Kačinjski kaže da je to stari koncept Nemačke za centralnu Evropu. Nemačka kao nadmoćni neprijatelj – ta politika ima veoma praktične posledice, i to ne samo kada je reč o spoljnoj politici.

U osnovnoj školi u selu Debska Kužnia, na oko 15 kilometara od Opolea, trude se da nekako održe nastavu, uprkos nedostatku sredstava iz Varšave. „Za ovdašnju decu jezik je do njihovog identiteta“, kaže direktorka škole Kristina Jakuček: „Ta deca imaju istorijom oblikovane kulturne veze sa Nemačkom.“

Zbog toga je, dodaje, važno da poznaju i očuvaju svoju tradiciju i običaje. „Ukoliko bi ova deca prestala da uče nemački, ona bi ostala bez sopstvenih korena.“ Direktorka je u svom dosadašnjem radu za dobrobit zajednice imala i uspeha – vlasti sada izdvajaju sredstva za nedostajuća dva časa tokom jedne sedmice.

Zahtev za većim izdvajanjima za Poljake u Nemačkoj

U Varšavi se razlog smanjenja izdvajanja sredstava za nemačku zajednicu opravdava time što vlada u Berlinu premalo čini za poljsku zajednicu u Nemačkoj. Iz nemačke vlade to objašnjavaju time da su Poljaci imigrantska grupa, a ne nacionalna manjina u formalnom smislu.

Ipak, pritisak iz Poljske imao je efekta: Bundestag je u budžetu za 2023. odobrio da se obezbedi milion era, a za naredne dve godine po dva miliona evra za nastavu poljskog jezika za decu imigranata. Do sada je novac za to dolazio iz saveznih pokrajina.

Nastavak pritisaka iz Poljske

Istovremeno, pet miliona evra iz saveznog nemačkog budžeta ići će nemačkoj manjini u Poljskoj za organizovanje nastave nemačkog jezika. No, to ne ublažava reakcije poljske stranke PiS. Pre desetak dana, poljski ministar obrazovanja Čarnek istakao je da Poljska izdvaja 50 miliona evra godišnje za nastavu nemačkog kao maternjeg jezika. I tek kada Nemačka poveća svoja izdvajanja za učenje poljskog jezika na približan iznos, Varšava će ponovo u potpunosti da finansira časove nemačkog.

Za Rafala Barteka situacija je dramatična. Nemci u Poljskoj su, smatra, instrumentalizovani. „Mi smo uzeti za taoce ove antinemačke politike, koja se odnosi na Nemce u Berlinu, a ne na nas. No, mi smo njene žrtve – u ovom slučaju deca.“

Izvor: RTS

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Traganje za izvorom žive riječi
Next Article Hrvatska drugi put treća na svetu

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Svojevrsni obračun?

Gradonačelnik Cetinja g. Nikola Đurašković rekao je juče da bi izbjegavanje Cetinja kao mjesta buduće…

By Žurnal

Rađanje novog okvira međunarodnih odnosa

Kako će se dalje razvijati Evroazijski ekonomski savez, odnosi ovog formata saradnje sa drugim zemljama,…

By Žurnal

Najava dijaloške tribine: „Njegoš u likovnoj umjetnosti“

U utorak 2. decembra 2025. god. u 20:30 č. održaće se dijaloška tribina na temu:…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

DruštvoNaslovna 2PolitikaSTAV

Prof Milan Popović: Zakon o predsjedniku nije neustavan

By Žurnal
Naslovna 2PolitikaSTAV

„Zapali Crnu Goru“

By Žurnal
MozaikPolitika

Svetski mediji o Saudijskoj Arabiji koja uzvraća udarac Bajdenu

By Žurnal
DruštvoKulturaMozaikNaslovna 3Politika

Vjekovi pohoda na istočne jeretike

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?