Evropska unija je pokazala da nije politički jaka da drži stvari pod kontrolom na svom terenu pa je za očekivati da tu kontrolu preuzme Amerika, mišljenje je Stevice Deđanskog, direktora Centra za razvoj međunarodne saradnje. Danijel Igrec, međunarodni stručnjak iz Slovenije, smatra da je EU oduvijek bila produžena ruka Amerike, te iznenađenja nema.
Pozvan ili ne, tek specijalni američki izaslanik za zapadni Balkan Gabrijel Eskobar pojavio se u Briselu tokom razgovora Beograda i Prištine sazvanih povodom krize na sjeveru Kosova. Eskobar se sastao sa obje delegacije, kao i sa evropski posrednikom u dijalogu Miroslavom Lajčakom. Tom prilikom nije se pozabavio samo kosovskim pitanjem već i Bosnom i Hercegovinom.
EU gubi moć, Amerika preuzima kormilo
Na pitanje da li ovo vodi ka američkom „potapanju“ EU na Balkanu i hoće li Gabrijel Eskobar postati važniji i od Miroslava Lajčaka, i od komesara za proširenje EU, posebno sada kad je EU odustaje od članstva balkanskih zemalja Stevica Deđanski kaže da Amerika očigledno želi da ponovo preuzme kormilo na Balkanu, a koji joj je krajnji cilj i zašto to želi baš sada tek treba vidjeti.
„Evropska unija se pokazala kao nesposobna politička organizacija, uz svu ekonomsku moć preko koje je mogla da utiče na rješavanje nekih pitanja. Međutim, razmatranjem odluke da nema članstva u EU za zemlje iz ovog regiona njena moć koja je inače bila slaba sada je potpuno opala. Ako tome dodamo da ima nezadovoljstva i u samoj EU među njenim članicama, onda je jasno na kom nivou je EU,“ ističe Deđanski.
Eskobar postaje glavni igrač
S druge strane, Amerika je postavljanjem Eskobara na ovu poziciju, a u pitanju je političar ozbiljnog formata koji je duže od 20 godina prisutan na ovim prostorima, pokazala da više nema namjeru da Evropskoj uniji prepušta rješavanje problema u regionu.
„Naravno, oni neće to otvoreno reći ali EU će im nadalje biti samo platforma koju će koristiti za rješavanje preostalih pitanja gdje bi se oni direktno miješali. Mada je činjenica da će se nadalje sve oni pitati,“ uvjeren je Deđanski.
Iz tog ugla, smatra Deđanski, sasvim je bilo očekivano da se Gabrijel Eskobar umiješa i u dešavanja u BiH.
Danijel Igrec, stručnjak za međunarodno pravo i spoljnu politiku iz Slovenije, napominje da moramo imati u vidu da EU nikada nije vodila, niti je imala samostalnu spoljnu politiku prema Balkanu.
EU nije dorasla povjerenom poslu
„Ona je oduvijek bila produžena ruka SAD i služila je kao instrument Vašingtona u sprovođenju američkih geopolitičkih interesa u regionu, a Amerika je EU povjerila rješavanje ključnih balkanskih pitanja. Briselski zvaničnici, uključujući i Lajčaka, imali su ulogu američkih emisara odnosno izaslanika koji su pitanja KiM i Republike Srpske morali da riješe u skladu sa američkom spoljnopolitičkom agendom,“ ističe Igrec.
Kada se, međutim, pokazalo da EU nema potreban autoritet i kapacitet da taj zadatak samostalno sprovede do kraja, u rješavanje ključnih balkanskih procesa morali su da se direktno umiješaju Amerikanci.
„U tom svijetlu posmatram i imenovanje Gabrijela Eskobara za specijalnog izaslanika za Balkan koji je već počeo otvoreno da se nameće kao direktan učesnik u pregovorima oko KiM. Slična situacija je i sa Metjuom Palmerom koji je postao američki izaslanik za izbornu reformu u BiH i koji je već počeo da nameće izborna pravila koja bi umanjila uticaj konstitutivnih naroda, a prije svega Srba na izbor vlasti na nivou BiH,“ objašnjava sagovornik Sputnjika..
Amerika želi da Balkan reši što prije
Razlog za ovaj povećani i direktniji angažman SAD Igrec vidi u promjeni geopolitičkih prilika u svijetu, posebno u pogledu zaoštravanja odnosa između Amerike i Kine.
„Vašington je svjestan da mu predstoji ozbiljan front političke, ekonomske, pa i moguće vojne konfrontacije sa Pekingom i zato sada žuri da što prije završi posao na Balkanu i zatvori sva otvorena pitanja u ovom dijelu Evrope. SAD nam svakako ne nude nikakvu šargarepu. Jedino što od njih možemo da očekujemo jeste štap, i to u vidu ucjena i ultimatuma,“ uveren je ovaj ekspert.
„Smatram“, zaključuje Igrec, „da će Srbija ubuduće biti izložena još žešćim pritiscima administracije Džozefa Bajdena koja će putem angažmana Eskobara i Palmera pokušati od Beograda da iznudi puno toga, i de jure priznanje tzv. Kosova, i da ga privoli na određeni vid revizije Dejtonskog ugovora koja bi za cilj imala dodatno umanjivanje nadležnosti Republike Srpske i centralizaciju vlasti u BiH“.
Izvor: Sputnjik
