Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović kazao je da nije u skladu sa ustavnim poretkom odluka predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da raspusti parlament i raspiše vanredne parlamentarne izbore za 11. jun. „Đukanović da je mogao prostim ukazom da to raspusti Parlament, ne bi čekao 16. mart . Pozivam, predsjednika Ustavnog suda da se probudi“, kazao je Abazović.
Dodao je da „jučerašnja akcija hapšenja pogurala Đukanovića da što prije raspiše izbore“, „Pozivam poslanike da pitanje skraćenja mandata uzmu u svoje ruke“, rekao je Abazović. Kako kaže, Đukanović se nije pozivao na Zakon o predsjedniku „čime ulazi u pravni nonsense“
„Više od toga kad će biti izbori za Đukanovića znači da se sačuva kavački klan. Zbog toga je ova Vlada na udaru od starta. Svemu što sam naveo svjedočićete u narednom periodu. A čak i da ne bude ove Vlade dokaze ne možete uništiti. Hvala bogu, što su oni predmet Europola i međunarodnih organizacija“, rekao je Abazović na konferenciji za medije.
Lekić: Đukanović ugrožava temelje političkog sistema
Miodrag Lekić napominje da je više nego jasno da u članu 95 Ustava Crne Gore među deset navedenih nadležnosti predsjednika države nema nadležnosti raspuštanja parlamenta. Koliko god imalo tragikomične dimenzije da je predsjednik države, ujedno i zvanično – privatnik, biznismen, bankar, operator poreskih rajeva, Milo Đukanović sada u umišljenoj ulozi ustavobranitelja, radi se o ozbiljnom ugrožavanju temelja političkog sistema, ocijenio je lider Demosa Miodrag Lekić.
Makar raspisivanje prijevremenih izbora, posebno u nastaloj situaciji neformiranja nove vlade, bilo važno i aktuelno pitanje koje treba rješavati, pretenzija Đukanovića da privatizuje i ustav i na vrlo prizeman način ga koristi u izborne svrhe, zapravo za očajničku odbranu nastavka imuniteta, prevazilazi njegove prethodne samovolje, dodao je on.
Lekić napominje da je više nego jasno da u članu 95 Ustava Crne Gore među deset navedenih nadležnosti predsjednika države nema nadležnosti raspuštanja parlamenta. Član 92, stav 3 daje predsjedniku formalno ceremonijalnu ulogu ukaza kao završnog dijela druguh procedura nadležnih institucija – vlade ili skupštine, kojih u aktuelnoj situaciji nije bilo, dodaje on.
Primjetno je, kako naglašava, u nastaloj situaciji Đukanovićevog eklatantnog kršenja ustava u izborne svrhe nisu primjećene reakcije predstavnika međunarodno – diplomatskih institucija koji su se, uzgred, vrlo intezivno angažovali oko pitanja zaštite ustavnosti u Crnoj Gori povodom jednog prethodnog slučaja.
A koji je, dodaje Lekić, upravo započeo Đukanovićevom uzurpacijom Ustava, imajući zatim zaštitine posledice u obliku usvajanja Zakona o predsjedniku. Uzurpiranje ustava koincidira sa aktiviranjem Đukanovićevih propagandnih službi podzemnog daha, kojima se na najprljaviji način obračunava sa nosiocima autonomnog i kritičkog mišljenja, što je bila redovna praksa prethodnog režima poslednjih deceniji. Trenutno je predmet takve prljave obrade i jedan ambasador jedne ugledne evropske zemlje sa službom u Crnoj Gori. U svakom slučaju, utisak je da se Đukanović, i ćutanjem u ovoj fazi međunarodnih predstavnika, osjetiti zaustavljena na legitiman način u institucionalno prilično uzdrmanoj crnogorskoj državi, zaključuje on.
Izvor: Dan, RTCG
