Piše: Živojin Rakočević
Stihovi Rada Šupića čitaju se bez predrasuda prema generaciji kojoj pripada. Oni nose nemir savremenog čoveka, ali i veru da jezik još uvek može biti mesto istine. Njegove pesme ne nude lake odgovore, već otvaraju prostor u kojem čitalac nastavlja razgovor sa samim sobom, govori književnica Milica Bakrač na sredini Pivskog jezera.
Reč je o jedinstvenoj promociji zbirke „Javna grobnica” pesnika Rada Šupića, prošlogodišnjeg dobitnika nagrade „Spasoje Pajo Blagojević”, koja se dodeljuje na književnoj manifestaciji „Pjesnička riječ na izvoru Pive”. Među stenama i na plavom ogledalu jezerske vode mladi pesnik govori stihove na ugašenom brodiću pred dvadesetak slušalaca.
U programe ove manifestacije, koja je najstarija u Crnoj Gori, stale su promocije knjiga, prikazi zavičajnih ostvarenja, nagrade, izložbe slika… Akademik Jovan Delić, zajedno sa svojim saradnicima, osmišljava programe za brojne učesnike koji, kako neformalno kaže Pivi, donose svoju umetnost i talente, a ona im uzvraća lepotom prirode, duha i jezika. Uključivanje i podrška mladim stvaraocima deo je njegove misije, pa je tako, govoreći na izložbi slika vajara Mata Uljarevića, poručio: „On je užasno darovit čovek”.
Poseban deo programa je simpozijum kritike koji se ove godine bavio pesničkim i književnim radom Veroljuba Vukašinovića. O njemu je govorilo ili svoje radove priložilo 19 književnih kritičara, profesora i književnih stvaralaca. Govoreći o pčeli, kao jednom od ključnih motiva i simbola Vukašinovićevog rada, dr Milena Kulić je istakla da kod pesnika „nastaje ’košnica vremena’, knjiga kao sistem u kojem se život prerađuje u trajnije značenje”, ističući neku vrstu „poetske potrage za etosom jezika i smislom poezije. To je jezik koji pamti, povezuje, leči i proživljava stvarnost u svojoj punoj gustini”.
Danijela Kovačević Mikić smatra da Vukašinovićevo pesništvo jeste jedinstvena celina motiva simbola koji se međusobno prožimaju i osvetljavaju: „Zavičaj nije idealizovan prostor detinjstva, već mesto u kojem čovek prvi put uči jezik, veru, rad, pesmu i odgovornost. Zato su roditelji, stari domaćini, kosci, pčelari, vinogradari i monasi mnogo više od književnih likova. Oni postaju nosioci kulturnog pamćenja i duhovnog kontinuiteta.”
Izuzetno mesto u Vukašinovićevom stvaranju pripada zavičajnim rekama Letici i Moravi, one ga dovode u vezu sa „životom, čistotom, Bogom i precima”, smatra dr Jelena Marićević Balać sa Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. „Voda je dakle motiv koji u Vukašinovićevoj poeziji ima dominantno pozitivnu konotaciju s obzirom na to da vezuje sakralnu, mitsku i metapoetsku dimenziju pevanja”.
Simpozijum kritike je pod rukovodstvom akademika Jovana Delića do sada objavio i štampao više od 20 zbornika radova o srpskim pesnicima i tako formirao jednu malu biblioteku.
„Ovi zbornici su značajni za svakog pesnika čije je stvaralaštvo uzeto u razmatranje. Zato se osećam izuzetno počastvovanim što je o mojoj poeziji održan skup takvog formata sa oko 20 učesnika među kojima su akademici, profesori univerziteta, književni kritičari i pesnici čija su izlaganja bila u preciznom dosluhu sa mojim pesničkim stvaralaštvom u prethodne tri decenije”, izjavio je za „Politiku” pesnik Veroljub Vukašinović.
Trećeg dana manifestacije dodeljene su glavne nagrade: „Kosta Radović” za prozu pripala je književniku Benu Golosovkeru za zbirku pripovedaka „Antologija gotske priče”, a pesnik Đorđo Sladoje dobio je Nagradu za životno delo „Pivsko oko”. Pesnik Milorad Durutović je dobio svoj pivski književni portret, a u delu programa „S pjesnikom u ponoć” govorio je Miroslav Maksimović.
U Pivi su se još predstavili: Katarina Kapičić, Erik Ondrejčika, Emsura Hamzić, Budimir Dubak, Slave Đorđo Dimoski, Milutin Mićović, Predrag Jašović, Bećir Vuković, Mirko Vuković i Blagoje Baković.
Celu manifestaciju organizovao je Centar za kulturu Plužine.
Izvor: Politika
