Kako se rat u Iranu neslavno privodi kraju, postaje sve jasnije da je Donald Tramp potpuno izgubljen. Sva je prilika da nije znao šta radi kada je rat započeo, a sada ne zna ni kako da iz njega izađe, zbog čega su čak i njegove pristalice uznemirene. Američki mediji poslednjih dana prenose da tamošnja istraživanja javnog mnjenja pokazuju da je Amerikancima svega preko glave. Rat nije imao znatnu podršku ni na početku, a malo ko je verovao da će doneti bilo kakvu ozbiljnu korist. Ne očekuju ni značajne ustupke Teherana – bar ne one koji bi opravdali cenu svega što se desilo. Ali, američki predsednik i dalje u javnosti pokušava da ostavi utisak samouverenosti.
Koliko mu to, međutim, polazi za rukom? Primera radi, CNN prenosi da je u američkoj javnosti široko rasprostranjeno nepoverenje da Tramp ima dobru strategiju za izlaz iz rata sa Iranom. Iako su se nedavno pojavili ozbiljniji nagoveštaji mogućeg sporazuma o kraju rata, detalji koji su dospeli u javnost pokazali su da je za mnoge republikance tvrdog kursa on neprihvatljiv. Neki od njih su čak, prema pisanju CNN, upozoravali da bi sporazum u tom formatu mogao Iran da ostavi jačim nego pre početka rata.
Za to vreme, Donald Tramp je javnost upozoravao na društvenim mrežama da ne „sluša gubitnike koji kritikuju nešto o čemu ništa ne znaju“. Tvrdio je američki predsednik i da je sporazum sa Teheranom „uglavnom ispregovaran“ i blizu „finalizacije“. Iranci su, naravno, odmah osporili takvu verziju događaja. Već sledećeg dana, Tramp je počeo da uzmiče, pa je prešao na objave u kojima je navodio da je sporazum „uglavnom dogovoren“. Tada je naveo i da ga nije pošteno kritikovati budući da „niko nije video taj sporazum, niti zna šta je u njemu“ i jer „još nije do kraja ispregovaran“.
A kada i bude, ukoliko Iran ostane pri svojim tvrdim stavovima, nije jasno kakav bi sporazum Trampu omogućio da spasi svoj rejting i završi rat pre nego što postane još veći politički teret za Republikansku stranku. Jer, prema pisanju „Atlantika“, mnogi od onih koje najviše brine na šta bi Tramp mogao da pristane samo da bi se izvukao iz ovog ćorsokaka, nisu samo njegovi kritičari i protivnici, već najbliži saveznici.
I republikanci strepe od ishoda rata
Njegovi poslušnici možda nemaju uvid u detalje mogućeg sporazuma, ali je očigledno da su ozbiljno uznemireni: republikanski senatori Lindzi Grejam, Rodžer Viker i Ted Kruz na društvenim mrežama izražavali su šok i nevericu. Grejam je rekao da bi svaki sporazum koji popušta Iranu „naterao čoveka da se zapita zašto je rat uopšte počeo“, dok je Viker ocenio da bi mogući šezdesetodnevni prekid vatre bio „katastrofa“. Kruz je sugerisao da možda ni sam Tramp nije glavni zagovornik tog sporazuma, već da ga „guraju“ ljudi iz njegove administracije. Čak je i Majkl Flin, Trampov bivši savetnik za nacionalnu bezbednost, objavio dugačak pamflet upozoravajući ga da ne sklapa dogovor.
„Znam da želite da se izvučete iz ovog haosa“, napisao je, pa savetovao predsednika da „dobro razmisli“.
Oglasio se i bivši državni sekretar i direktor CIA Majk Pompeo, uporedivši moguće konture sporazuma sa onim što bi Obamin tim smislio tokom pregovora o nuklearnom sporazumu iz 2015. godine – Zajedničkom sveobuhvatnom planu akcije (JCPOA). Upozorio je da bi, u tom slučaju, Amerika praktično „plaćala Revolucionarnu gardu da razvija oružje za masovno uništenje i širi teror po svetu“. Tramp je iz JCPOA izašao još 2018. tokom svog prvog mandata. Pride, on godinama o tom sporazumu – kao i o Obami – govori s prezirom. Trampov direktor za komunikacije Stiven Čung gotovo odmah je odgovorio Pompeu.
„Majk Pompeo nema pojma o čemu, dođavola, priča. Treba da zatvori svoja glupa usta i prepusti pravi posao profesionalcima. Nije upućen ni u šta što se dešava, pa kako bi mogao da zna?“, napisao je Čung na mreži Iks.
Ipak, Trampovi zabrinuti sledbenici verovatno znaju da detalji eventualnog sporazuma u ovom trenutku više nisu ni presudni.
„Rat je već završen strateškim porazom Sjedinjenih Država pred Islamskom Republikom Iran – ishodom za koji direktnu odgovornost snosi Tramp. Koliko će Iran na kraju izvući i koliku će poniženost Amerika morati da proguta, tek treba da se utvrdi u pregovorima, ali gotovo je izvesno da će se rat završiti tako što će teokratski režim u Teheranu ostati čvrsto na vlasti, sa još jačom kontrolom nad sopstvenim narodom i međunarodnom ekonomijom nego pre tri meseca“, navodi se u članku „Atlantika“.
Autor podseća i da je Tramp za „Aksios“ izjavio da su šanse za sporazum s Iranom „čvrstih 50-50“ i da će ili prihvatiti „dobar“ dogovor ili ih „razneti do carstva nebeskog“.
„Ni jedno ni drugo se neće dogoditi. Umesto toga, iz neke pregovaračke sale u Pakistanu u jednom trenutku izaći će papir koji će potvrditi da Sjedinjene Države moraju da prihvate veliki strateški poraz na Bliskom istoku. A Donald Tramp, koji je Ameriku doveo do ove tačke zbog svog ega i nesposobnosti, staviće svoj potpis na njega“, zaključuje autor.
Amerikancima je dosta rata u Iranu
A što se javnosti tiče, sve više anketa pokazuje da ljudi jednostavno žele da se sve završi. Anketa Foks Njuza sprovedena prošle nedelje pokazala je da samo 39 odsto registrovanih birača želi da američke vojne operacije traju „koliko god bude potrebno da se ostvare američki ciljevi“, dok 61 odsto smatra da bi akcije morale da imaju „ograničen vremenski okvir“.
Slično tome, istraživanje Njujork tajmsa i Sijena koledža pokazalo je da 52 odsto registrovanih birača smatra da bi Sjedinjene Države trebalo da okončaju vojne operacije čak i ako ne uspeju da postignu sporazum s Iranom o nuklearnom programu. Samo 37 odsto ispitanika podržalo bi nastavak vojnih akcija ukoliko dve zemlje ne postignu dogovor oko pomenutog pitanja.
To istraživanje, kao i drugi podaci, pokazuju da Amerikanci nisu naročito optimistični kada je reč o mogućnosti prihvatljivog sporazuma. Naprotiv, deluje da će prema svakom eventualnom dogovoru pristupati sa velikom dozom sumnje. Prema anketi Tajms-Sijena, svega 22 odsto građana veruje da će rat biti „veoma uspešan“ u eliminaciji iranskog nuklearnog programa – za koji je, inače, Trampova administracija još prošlog leta tvrdila da je „potpuno uništen“. Dodatnih 18 odsto smatra da će rat biti „donekle uspešan“, dok čak 50 odsto očekuje da neće uspeti.
Isto tako, 65 odsto Amerikanaca izjavilo je da „nije previše sigurno“ ili „uopšte nije sigurno“ da bi sporazum kojim bi se rat završio zaista sprečio Iran da razvije nuklearno oružje, što je Tramp više puta označavao kao svoju crvenu liniju, pokazuje anketa Vašington posta i ABC Njuza. Takođe, prema nedavnom istraživanju Istraživačkog centra Pju, gotovo dve trećine Amerikanaca samo je „donekle sigurno“, ili još manje od toga, da će administracija ostvariti svoje ciljeve u Iranu. Čak i ako bi bio postignut sporazum koji bi sadržao relativno povoljne uslove za Sjedinjene Države, to ne znači da bi Amerikanci smatrali da je sve to bilo vredno cene.
Registrovani birači u odnosu 55 prema 21 odsto smatraju da rat neće biti vredan troškova koje je proizveo, pokazuje anketa Tajms-Sijena. Ankete takođe uporno pokazuju da Amerikanci veruju da bi rat mogao imati kontraefekat na više frontova. Prema istraživanju Vašington posta i ABC Njuza, građani smatraju da, čak i ako Tramp uspe da prkosi svim lošim prognozama i izbori sporazum povoljan za SAD, suočava se sa još jednim ozbiljnim problemom – Amerikanci mu više ne veruju kada je reč o ovom pitanju.
Šta na sve to kaže Tramp?
Odgovarajući na kritike da je Ameriku uvukao u otvoreni i neograničeni sukob na Bliskom istoku – upravo onu vrstu rata za koju je kao kandidat tvrdio da će je izbegavati – Tramp je rekao: „Ja to ne zovem ratom. Ja to zovem konfliktom“. Izjavio je i da Iran ozbiljno greši ako misli da će on ublažiti svoj stav samo da bi izbegao dugotrajni sukob, preneo je Vašington post.
„Mislili su da će me nadmudriti čekanjem. Računali su: ‘Dolaze mu izbori na polovini mandata.’ Mene izbori ne zanimaju“, rekao je Tramp u sredu na početku sednice kabineta u Beloj kući.
Trampova popularnost opala je tokom tromesečnog američkog rata s Iranom, dok je Ormuski moreuz ostao zatvoren, inflacija nastavila da raste, a cene goriva dodatno skočile. Ipak, Tramp nagoveštava da je spreman da nastavi pregovore, premda nije isključio nove vojne operacije. Rekao je da iranska ekonomija jedva da funkcioniše, uz „inflaciju od 250 odsto“. Posle Trampa govorio je državni sekretar Marko Rubio, koji je rekao da administracija i dalje daje prednost diplomatskom rešenju.
„Diplomatija je uvek prvi izbor“, rekao je on, ali i dodao da je „suština svega da Iran i ljudi koji ga vode ne smeju da imaju nuklearno oružje“.
Na pitanje da li bi prihvatio dogovor prema kojem bi Iran i Oman zajednički kontrolisali moreuz, kroz koji prolazi oko petine svetske nafte, Tramp je rekao da taj plovni put mora biti otvoren za sve, mada je dodao da će ga SAD „nadgledati“.
„Oman će se ponašati kao i svi ostali ili ćemo morati da ih raznesemo. Shvatiće oni to. Biće sve u redu“, dodao je.
Republikanci, inače, sve glasnije upozoravaju da bi rat s Iranom mogao da obori izlaznost birača i dovede do teškog poraza na novembarskim izborima na polovini mandata. Još pre izbijanja sukoba nestranački analitičari procenjivali su da demokrate već imaju ozbiljne šanse da preuzmu Predstavnički dom i da budu konkurentne i u trci za Senat. No, uprkos nepopularnosti rata u Americi koji bi mogao puno da ga košta politički, Tramp smatra da „ljudi ipak razumeju o čemu se radi“.
„Narod može da istrpi ovaj sukob. Jer, ljudi razumeju da Iran, vrlo jednostavno, ne sme da ima nuklearno oružje. Ja to radim za ceo svet“, zaključio je Tramp.
Izvor: NIN
