Piše: Darko Jovović
Da je stočni fond na sjeveru Crne Gore desetkovan u odnosu na neka minula vremena i da je ljeti na katunima sve manje stočara može se uvjeriti svako ko se uputi ka andrijevičkim planinama.
Tako u svim katunima koji pripadaju potkomovskim selima tokom prošle godine boravilo je svega desetak stočara, dok će ih ove godine biti još manje. Sve se to dešava iako je u brojnim studijama naglašeno da poljoprivreda i stočarstvo predstavljaju odskočnu dasku za brži prosperitet sjevernog regiona. Mještani ističu da je to pokazatelj da nijesu preduzete odgovarajuće mjere da dođe do uvezivanja turističke ponude i proizvodnje zdrave hrane na ovom području.
– Torovi ispod Komova su iz godine u godinu sve prazniji. Sve je manje dobrih stočara, jer stari izumiru, dok se mladi okreću nekim drugim poslovima.Ima onih koji prave moderne vikendice, tamo gdje su njihovi djedovi napasali stoku, ali se zato stočari sele u prošlost. Svakako da to ne ide uz priču na kojoj se temelji adekvatna valorizacija planinskih potencijala. Čini se da je malo toga je urađeno da se na pravi način proizvodnjom zdrave hrane upotpuni turistička ponuda ovoga kraja – kaže za „Dan“ Tomo Babović, predsjednik Mjesne zajednice Konjuhe.
Sa ovom konstatacijom slaže se i Milutin Šoškić iz sela Ulotina koji tvrdi da pojedinci ne mogu da održavaju katune.
– Na katunu na planini Zeletin, koji pripada mještanima andrijevičkog sela Ulotina, nekada je sa stokom izdizalo preko 80 domaćina. U poslednjih desetak godina stočarenju na prostranim planinskim visovima Zeletina ostao sam vjeran samo ja. Ali i ja ću morati da odustanem jer sam zakoračio u devetu deceniju života. Prava je šteta što, i pored određenih pogodnosti koje pruža savremeno doba, više nema interesovanja za tradicionalna zanimanja. To ukazuje da nije na pravi način pravljen ambijent za mlade ljude da se bave stočarstvom – smatra Šoškić.
Tetrapak zamijenio domaću vareniku
Mještani Božića naglašavaju da se na katunima Štavne više pije varenika iz tetrapaka, nego one koja se pomuze na ovim prostorima.
–Većina ljudi koji dođu na Štavnu donesu vareniku iz prodavnice, jer ovdje nemaju kod koga da je kupe To jasno posvjedočava da je tetrapak zamijenio domaću vareniku i da je sve manje onih koji pokazuju želju da drže stoku onako kako su to radili njihovi preci. Smatramo da bi država morala da donese posebne stimulativne mjere ukoliko misli da pomogne sela na sjeveru Crne Gore. To znači da se, umjesto deklarativnog zalaganja, mora raditi na zaštiti domaćih proizvoda, popravci postojeće infrastrukture i ulagati u pojedince koji žele da se bave poljoprivredom i stočarstvom – poručiuju mještani Božića.
Slična priča se može čuti i u katunima planine Gradišnjice koji pripadaju mještanima sela Slatina, Zabrđe i Trešnjevo. Mještani, navode da samo rijetki koriste pogodnosti Gradišnjice za bavljenje stočarstvom. Oni podsjećaju da je nekada na ovoj planini, za razliku od sadašnjih vremena, bivalo i do 5.000 ovaca i nekoliko stotina krava.
– Sjećam se kad su naši katuni ovdje bili puni stoke. Kako je vrijeme odmicalo sve više je opadalo interesovnje za bavljenjem stočarstvom, tako da sam ja među rijetkima koji sa stadom ovaca tokom ljeta boravi na Gradišnjici. To je zaista prava šteta, jer koliko vidim i ova i susjedne planine će ubrzo služiti samo za odmor i rekreaciju, dok će se neke tradicionalne djelatnosti preseliti u prošlost. Zašto je to tako, odgovor bi mogle da daju neke stručne analize,ali zasigurno da su društveni sistem i neki moderni trendovi u dobroj mjeri doprinijeli da stočarstvo u našim krajevima izgubi na značaju – navodi Boško Vukićević, koji se, kao diplomirani pravnik, nakon penzionisanja i dugogodišnjeg života u Beogradu, vratio zavičaju i formirajući stado od oko sto ovaca obnovio tradiciju svojih predaka.
Izvor: Dan
