Piše: Mihailo Bratić
Članovi Pokreta za odbranu KiM obratili su se javnosti kako bi ukazali na pogubne posledice prištinskog Zakona o strancima, ali i na ćutanje političke i akademske javnosti, poručivši da su kontaktirali rektora Đokića i predstavili mu tri predloga.
Pokret za odbranu Kosova i Metohije danas je održao pres-konferenciju pod nazivom “Dovršetak izdaje – napuštanje i uništenje Prištinskog univerziteta” u Pres centru Udruženja novinara Srbije, u Beogradu. Povod za sazivanje konferencije je približavanje termina (15. mart) kada će na snagu stupiti Zakon o strancima, koji su donele prištinske vlasti i koji predstavlja snažan udar na obrazovne i zdravstvene institucije srpskog naroda na Kosovu i Metohiji.
Na konferenciji su govorili članovi Pokreta, profesori univerziteta, Miloš Ković, Aleksandar Ćorac, Časlav Koprivica i Slobodan Samardžić, ukazujući na pogubne posledice ovog procesa, ali i na ćutnju naše akademske i političke javnosti u pogledu nasilja nad poslednjim ostacima srpske države na KiM.
U svom delu izlaganja, profesor dr Miloš Ković ukazao je na formalno-pravnu stranu procesa, gde se od profesora Univerziteta u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici traži neka vrsta akreditacije i potvrde o svojoj „vezi sa akademskim institucijama koje priznaje takozvana Republika Kosovo“. „Iako je član Evropske asocijacije univerziteta, Univerzitet u Mitrovici, naravno, nije u tom sistemu. I ovim će on praktično biti uništen, a na njemu ima 7.000 studenata i 1.000 naših kolega, sa preko 100 nastavnih programa.“
Profesor Ković je upozorio da ovo nije samo udar na Univerzitet kao takav nego i na poslednje ostatke našeg naroda na prostoru celog Kosova i Metohije. Ovaj udar prištinskih vlasti na Univerzitet će, kako smatra profesor Ković, biti razoran za „našu zajednicu na Kosmetu“. On je naveo i da je ovaj Zakon samo deo šireg procesa ukidanja srpskih institucija na KiM, i da su sada na red došli školstvo i zdravstvo.
Osvrnuo se i na opšte stanje na severu Kosova i Metohije, posebno u Severnoj Mitrovici, gde su sada izgrađena dva nova mosta, koje bez prepreka Albanci svakodnevno prelaze. Ali ne samo to, nego i preuzimaju lokale i kupuju stanove u srpskom delu grada.
Ipak, „ono što je strašno i što je glavni povod ove konferencije, jeste ćutanje u Srbiji. Ćutanje pre svega režima u Beogradu, čiji nikakav konkretan potez ne vidimo da se ovo spreči, nego vidimo nameru, iskazanu preko Srpske liste, da se samo odloži primena ovog zakona. (…) A najstrašnije je ćutanje akademske zajednice. Ćute univerziteti, ćute fakulteti, ćute instituti, i kolege pojedinačno. Apelujemo na akademsku zajednicu Srbije, Srpske i Crne Gore da dignu svoj glas i ne ostavljaju Univerzitet u Kosovskoj Mitrovici na cedilu“, zaključio je Ković.
Profesor dr Aleksandar Ćorac koji predaje na Univerzitetu u Kosovskoj Mitrovici odgovorio je na neke kritike koje se upućuju srpskom narodu na Kosovu i Metohiji kako je „i sam kriv, jer podržava vlast u Beogradu“. Objasnio je da je duga istorija otpora Srba sa Kosova i Metohije, od 1959. godine kada je pod direktivom Petra Stambolića današnji sever KiM uveden u sastav pokrajine i kada je grupa pobunjenih Srba osuđena na zatvorske kazne, pa preko širokog narodnog pokreta koji je zapalio Antibirokratsku revoluciju, sve do novijih vremena, 1999. i 2013. godine.
„Narod i profesori univerziteta su tada nalazili snage da se suprotstave izdaji. Tako je bilo sve do ovoga danas. A pitanje za nas sve na KiM i u ostatku Srbije je šta se društvu desilo pa da danas nema te snage?“ pita profesor Ćorac.
Profesor Ković je upozorio da ovo nije samo udar na Univerzitet kao takav, nego i na poslednje ostatke našeg naroda na prostoru celog Kosova i Metohije
Na ćutanje akademske javnosti u Srbiji upozorava i profesor dr Časlav Koprivica, koji navodi da, kad je u pitanju odnos prema Univerzitetu u Kosovskoj Mitrovici, ne bi trebalo da se radi samo o „unutercehovskoj solidarnosti“, nego i nacionalnoj, jer su studenti i profesori napadnuti zato što su Srbi. Pa je time „akademska javnost dvostruko pozvana da reaguje na ove događaje“.
Koprivica navodi i da je vlast u Srbiji i sama napala državne univerzitete, što je krenulo od oktobra 2024. godine, te je „u tom pogledu, ovo što radi Priština, jedan poseban modalitet onoga što ima nameru da sprovodi ova vlast u Srbiji, pri čemu su Kurti i njegova bratija asistenti predsedniku Srbije, koji preko svojih prislušnika napada sve univerzitete u zemlji“.
Profesor je ukazao i na svojevrsne dvostruke standarde naših intelektualnih krugova gde se, u dva navrata, zbog koleginica i kolega iz Novog Sada podigla gotovo čitava akademska zajednica, skupivši za kolegu čak više od 800 potpisa podrške. Dok se sada, kada „nije reč o jednom čoveku, nego o preko 1.000 nastavnika i 7.000 studenata“, ćuti. Konferencija za medije “Dovršetak izdaje – napuštanje i uništenje Prištinskog univerziteta” u organizaciji Pokreta za odbranu KiM, Beograd, 24. februar 2026. (Foto: Mihailo Bratić/Novi Standard)
„Ova situacija je u moralnom smislu nepodnošljiva, ako se ne odupiremo agresiji, pokušaju da nas nema, onda mi gubimo poslednju nit dostojanstva koju ima onaj koji je ugrožen i na ivici ponora(…) Poslednje dostojanstvo koje ima žrtva jeste da progovori o onome što joj se dešava. Govorenje o svojoj patnji je sastavni deo odupiranja. Onaj ko ne kaže da propada i da nestaje, njegova žrtva i ne postoji. (…) Ovo je stvar svih nas, građana Srbije i svih Srba. Žrtvovanje univerziteta u Prištini je udar na sve“, zaključio je Koprivica.
Pokret za odbranu Kosova i Metohije je stupio u kontakt i sa upravom Univerziteta u Beogradu, o čemu je na konferenciji javnost obavestio profesor dr Slobodan Samardžić. On je kazao da su imali prepisku sa rektorom Vladanom Đokićem i da su sa njim obavili razgovor, iznevši mu tri predloga, te da čekaju formalnu potvrdu prihvatanja istih.
Pokret za Odbranu Kosova i Metohije obavio je razgovor sa rektorom BU Vladanom Đokićem, iznevši mu tri predloga
Ti predlozi su:
1) Da se alarmira Evropska asocijacija univerziteta, čiji je član Univerzitet u Kosovskoj Mitrovici član;
2) Da se što pre sazove Konferencija univerziteta u Srbiji, u čemu posebnu odgovornost snosi Univerzitet u Beogradu;
3) Da se ova tema podigne i razglasi u javnosti.
„To je ono konkretno što smo mogli da uradimo u ovoj prilici“, navodi Samardžić i dodaje da ultimativna ideja u budućem odnosu prema Prištini mora biti „da se više ništa ne sme potpisati“.
Izvor: Novi Standard
