Piše: Svetlana Mandić
U Dvorcu kralja Nikole u Nikšiću sinoć je otvorena posthumna izložba radova akademskog umjetnika Ratka Vulanovića pod nazivom „U krugu – skulpture i crteži“. Izložbu su organizovali Javna ustanova Muzeji i galerije Nikšić i Opština Nikšić.
„Jednom prilikom je Ratko rekao da ako postoji istina ona je sigurno zapisana u kamenu i do nje možeš doći jako strpljivo, pazeći da listove kamena polako skidaš, jer ako ne znaš da udariš kamen on pukne cio. Vodeći se tom logikom izložba je postavljena u kružnicama, jer u tim kružnicama je, čini mi se, i Ratko skidao kamken tako ubjedljivo i dlazio do istine“, kazao je Bojan Muždeka, direktor Galerije B2 iz Beograda, i kustos izložbe.
Istina je i da je Vulanović, koga su često nazivali posljednjim klesarom našeg doba, bio vajar koji je dušu kamena pretočio u skulpturu. Projektom „Gradovi Ratka Vulanovića“ njegovo djelo biće stavljeno u fokus umjetničkih sadržaja u Nikšiću, gradu koji će 2030. godine biti Evropska prestonica kulture.
„Ratko Vulanović bio je umjetnik konstelacija. njegove skulpture su dijelovi šireg poretka u kojem ne gube svoje pojedinosti, ali mistično služe cjelini, a ne sebi samima. Kao da je preslikavao ustrojstvo nebeskih tijela, prateći zapovijest drevnih mistika da bude ’kako gore, tako i dolje’, ili ’kao na nebu tako i na zemlji’. Vulanović istražuje strukturu međusobnih odnosa elemenata u prostoru i zakone vječitog kruženja. njegovo djelo fokusirano je na arhitektoniku čitave strukture, a tek potom na pitanje forme i sadržaja pojedinačnih elemenata. On uvijek iznova gradi svoj idealni grad, u bezbroj projava, otkrivajući suštinu i smisao grada agore susreta. Istovremeno je i arhitekta, i urbanista, ako hoćete. njegove grupe su mikrokosmosi, zametci gradova. Cjelokupno njegovo djelo svojevrsna je teorija gradova (i krugova)“, kazao je Mato Uljarević, predstavnik kancelarije Nikšić – Evropska prestonica kultur (EPK) je 2030, otvarajući izložbu.
Kako je istakao, i Nikšić je grad-krug. Ideja grada kao kruga je u temelju urbanističke vizije Nikšića koja je inspirisala aplikaciju za Evropsku prestonicu kulture.
„Kao UNESKO Kreativni grad i Evropska prestonica kulture, Nikšić danas stavlja u fokus dostojanstvo umjetnika i integritet autorskog djela. Jedan od osnova aplikacije Nikšića za EPK bila je ideja da Ratko Vulanović dobije svoj legat, i da se kroz jedan veliki projekat pod nazivom ’Gradovi Ratka Vulanovića’ njegovo djelo stavi u fokus umjetničkih sadržaja u gradu, i inspiriše nove stvaraoce da uđu u aktivan dijalog sa njim. Ova izložba ide u suret tome. I upozorava da kao što ’rukopisi ne gore’ (po riječima Bulgakova), tako se ni gradovi ne mogu srušiti“, zaključio je Uljarević.
Trudio se Vulanović da, kako je kazala njegova supruga Olivera, teška sjećanja iz djetinjstva i opore trenutke nemaštine pretvori u skulpture i crteže žestoke snage i posebnog kvaliteta.
„Od znoja i ushićenja u ateljeu do nagrada; od poraza do pobjeda i priznanja; od medalja do izdaja. Uvijek jak. Uvijek veliki. Ratko. Tu snagu je nosio kao mudrac i kao čovjek koji je gledao metafizičkim očima kroz ljušturu materijalnog, iza krhke pojavnosti. U kamenu, s kojim je najčešće radio, u ljubavi prema robustnom i u, naizgled grubim vajarskim gestovima, uočavale su se duhovitost i krhke emocije. U poštovanju materijala, u potrebi da ga samo dotakne – jer mu je dozvoljavao da živi svoj život, da ga ne sputava – vidio se obziran čovjek, istinski i duboko povezan s prirodom.njegova estetika je vrvjela od mnoštva istog“, kazala je Olivera Vulanović.
„Svi smo mi kameni gradovi samo je pitanje kada ćemo biti sazidani, a kada srušeni“, govorio je Vulanović. njegovo najpoznatije djelo, kameni grad koji se nalazio između Sabornog hrama i Dvorca kralja Nikole, tadašnja vlast je srušila 2008. godine. Ali kamen, govorio je umjetnik, može da opstane i njegova snaga i otpor su uvijek dobri za neku novu priču. Priču koja je izložbom u organizaciji Javne ustanove Muzeji i galerije Nikšić i Opštine Nikšić, pokrenuta.
„Ipak sve to nije značilo ništa nikšićkoj vlasti koja je 2008. godine srušila monumentalni kompleks njegovih skulptura Kameni grad. Tek tako. Bio je to čin osvete, jer nije pripadao njihovim političkim i ideološkim redovima. Bili su spremni da udare na poeziju, na duhovnost, na stvaralaštvo – jer to su bile vrijednosti do kojih nisu ni najmanje držali. To je bio jedini trenutak u njegovom životu kada je bio slab“, istakla je Vulanović.
„Mi u Nikšiću kada govorimo i mislimo o Ratku Vulanoviću uvijek pred očima imamo njegov Kameni grad, nastao u jakoj simbiozi fizičkog i duhovnog rada ovog velikog pregaoca, pa nestao, kao u kakvoj nevjerovatnoj bajci, nekim zlim usudom zbog nekakve botaničke bašte koju na strašnom i metafizičkom stratištu i mjestu pogubljenja umjetnosti, niko nije smio podignuti. Zato je naš zadatak da, na neki način, doprinesemo da taj nestali grad, kao mjerna jedinica smisla umjetnosti, ne nestane iz našeg pamćenja i da učinimo sve što možemo da se umjetnikova zaostavština zaštiti i sačuva za buduće generacije. Zbog toga ovakve ustanove, čiji je zadatak da presijeku vrijeme i zapamte sve što je dobro i lijepo, i postoje, a večerašnja izložba je i usmjerena ka tome cilju“, poručila je Vesna Todorović, direktorica JU Muzeji i galerije Nikšić.
Ranko Dakić, koji je Vulanovića nazvao svojim učiteljem, istakao je da je spreman da pomogne ukoliko neko odluči da dio kamenih gromada, koje se od 2008. godie nalaze na platou Tehno baze, na Kapinom polju, vrati tamo gdje su do uklanjanja stajale.
Izvor: RTNK
