Ponedeljak, 23 mar 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Drugi pišu

Bečki institut: Crna Gora među najbrže rastućim ekonomijama Zapadnog Balkana

Žurnal
Published: 23. oktobar, 2025.
Share
Rast crnogorske ekonomije, (Foto: Arhiva)
SHARE

Prema novoj jesenjoj prognozi Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, Crna Gora se svrstava među ekonomije sa najbržim rastom na Zapadnom Balkanu, sa prosječnim realnim rastom BDP-a od 3,3% u periodu 2025–2027. godine. Ispred Crne Gore, prema projekcijama Instituta, nalaze se samo Albanija (3,8%), Kosovo (3,9%) i Turska (3,9%), dok je većina zemalja regiona ispod tog nivoa — uključujući Sjevernu Makedoniju (3%), Srbiju (3%), Bugarsku (3%) i Hrvatsku (2,8%). Prema novoj jesenjoj prognozi Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (wiiw), Kazahstan se očekuje kao zemlja s najvišim prosječnim rastom BDP-a u Evropi i širem regionu — čak 5% u periodu 2025–2027.

Foto: wiiw/Bankar.me

Ovim rezultatom Crna Gora nadmašuje prosjek regiona i zemalja eurozone (0,9%), potvrđujući kontinuitet stabilnog ekonomskog oporavka koji se temelji na snažnom turizmu, investicijama i rastu potrošnje.

Uprkos izazovnom međunarodnom okruženju i tekućim geopolitičkim rizicima, ekonomije Centralne, Istočne i Jugoistočne Evrope (CIJIE) pokazuju relativno robustan rast. Međutim, u Rumuniji, Slovačkoj i Mađarskoj visoki budžetski deficiti, industrijska slabost Njemačke i domaći problemi opterećuju ekonomiju. Ekonomske performanse su takođe slabe i u Rusiji i Ukrajini, pokazuju glavni nalazi nove jesenje prognoze Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (wiiw), koja pokriva 23 zemlje regiona.

Kada je riječ o šest zemalja Zapadnog Balkana, one i dalje bilježe dobre rezultate, sa prosječnim rastom od 2,5% u 2025. i 3,4% u 2026. godini, iako će Srbija doživjeti pad rasta u 2025. – na samo dva procenta, što je najniža stopa rasta među balkanskim državama za ovu godinu.

Ipak, prognoza za naredne dvije godine je nešto optimističnija – srpska privreda bi u 2026. mogla da raste po stopi od 3,5%, a u 2027. i čitava četiri procenta.

Iz opšte perspektive, ekonomski model istočnih zemalja EU prolazi kroz fundamentalnu strukturnu promjenu.

„Dok je privatna potrošnja bila glavni pokretač rasta u državama članicama EU u Centralnoj i Istočnoj Evropi do sada, očekujemo da će investicije privatnih kompanija i javnog sektora dobiti na značaju, s obzirom na hlađenje rasta realnih zarada“, kaže Ričard Grivson, zamjenik direktora Bečkog instituta i vodeći autor jesenje prognoze.

Oštar porast izdataka za odbranu među zemljama NATO-a u regionu takođe podržava ekonomski rast. Prema Bečkom institutu, očekuje se da će ove zemlje u narednim godinama imati dodatni prosečni godišnji efekat rasta BDP-a od 0,2 do 0,3 procentna poena, pri čemu bi nacije poput Poljske i baltičkih država potencijalno mogle još više da profitiraju od povećanja izdataka za odbranu.

Šta donosi trgovinski rat i EU i Kine?

„Istočni Evropljani će ekonomski profitirati od ponovnog naoružavanja Evrope, jer tradicionalno posjeduju jaku odbrambenu industriju. To bi im moglo pomoći da modernizuju svoju industrijsku bazu i uspješno se kreću kroz transformaciju ka modelu rasta zasnovanom na inovacijama“, objašnjava Grivson.

Sve u svemu, Bečki institut prognozira prosečan rast od 2,2% za države članice EU u regionu u 2025, što je minimalna revizija naniže od 0,1 procentnog poena u poređenju sa ljetom. U 2026. bi trebalo da se ubrza na 2,6% – ponovo blaga revizija naniže, ovog puta od 0,2 procentna poena. To znači da će ove zemlje verovatno nastaviti svoj proces ekonomskog sustizanja i ove i sljedeće godine, rastući znatno brže od eurozone (2025: 0,9%; 2026: 1,4%).

Zemlje Višegradske grupe – Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska, kao i Slovenija, proširiće se u prosjeku za 2,5% u 2025. godini, a njihov rast će se ubrzati na 2,9% u 2026. Poljska ostaje lider među istočnim članicama EU, sa ekonomskim rastom od 3,5% i u 2025. i u 2026. godini.

Hrvatska i Bugarska slede sa oko tri odsto rasta ove i sljedeće godine, dok su se izgledi za Rumuniju značajno pogoršali (2025: 0,8%; 2026: 1,2%).

Turska će relativno snažno rasti i ove i sljedeće godine (2025: 3,4%; 2026: 3,9%).

Međutim, za ratom razorenu Ukrajinu, izgledi postaju sve sumorniji: očekuje se da će rast biti samo 2% u 2025. i 3% u 2026. godini, iako će mnogo zavisiti od toga kako rat bude napredovao. Rusija ide ka stanju blizu stagnacije, zbog restriktivne monetarne politike centralne banke i nižih cijena nafte (2025: rast BDP-a od 1,2%; 2026: 1,4%).

Bečki institut upozorava i na dva ključna rizika: visoke budžetske deficite u pojedinim zemljama regiona (posebno Rumuniji, Mađarskoj, Poljskoj i Slovačkoj), te rusko hibridno ratovanje, koje stvara nesigurnost i odvraća investitore.

„Preleti dronova, sajber napadi i sabotaže u državama članicama EU i NATO-a u Istočnoj Evropi stvaraju neizvjesnost i, naravno, odvraćaju investitore. To je katastrofalno za poslovno raspoloženje. Zapravo, ove zemlje su već uključene u nevidljivi rat sa Rusijom, koji bi – prije ili kasnije – mogao negativno uticati i na njihove ekonomije“, zaključuje Grivson.

Izvor: Bankar.me

TAGGED:Bečki institutekonomijarastCrna Gora
Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Paja Jovanović kakvog ne poznajemo: Memoari velikog slikara prvi put pred čitaocima
Next Article Dr Ivica Todorović: Sveti srpski jug i Justinova tajna

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Isidora Sekulić: Njegošu riječi duboke odanosti

Piše: Isidora Sekulić Krvan u strastima, svetlosan u duhu Stvaralaštvo i misao Vladike Rada počeli…

By Žurnal

Udar na lice neke nove i bolje Crne Gore

Odgovor političara Crne Gore povodom napada na Jakova Milatovića Današnji događaj na Cetinju ne pokazuje…

By Žurnal

„Čovjekoljublje“ djelom pokreće druge na čovjekoljublje

Dobrotvorni fond "Čovjekoljublje", parohijani i paroh Trinaeste podgoričke parohije, bratstvo Crkve Svetog Đorđa i Zajednica…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Drugi pišu

Naučno istraživanje: Selo ili grad, kako prebivalište utiče na zdravlje i aktivnost adolescenata?

By Žurnal
Drugi pišu

Ima li nade za proširenje EU

By Žurnal
Drugi pišu

Slobodan Vladušić: Ko će skočiti u vodu?

By Žurnal
Gledišta

Miodrag Lekić: Međunarodno pitanje teritorije Prevlake je kompleksno

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?