Ponedeljak, 4 maj 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
GledištaDrugi pišu

Princ Nikola Petrović Njegoš: Ime Petrović Njegoš treba da ujedinjuje Crnogorce, a ne da ih razdvaja

Žurnal
Published: 14. oktobar, 2025.
Share
Nikola Petrović Njegoš, (Foto: RSE)
SHARE

Princ Nikola Petrović Njegoš oglasio se povodom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka Dinastije Petrović Njegoš iz 2011.godine. Kako je istakao u saopštenju, polemika izazvana izmjenama i dopunama pomenutog Zakona ga rastužuje.

Njegovo saopštenje Portal RTNK prenosi u cjelosti:

Polemika izazvana Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka Dinastije Petrović Njegoš iz 2011. godine duboko me rastužuje.

Podsjećam da je revizija ovog zakona postala neophodna zbog neispunjenja određenog broja obaveza, od kojih je za nas najvažnija – dodjeljivanje rezidencije našoj porodici.

Moje angažovanje već 35 godina za mir i ljudska prava tokom teškog perioda sukoba u bivšoj Jugoslaviji, a zatim i za priznanje Crne Gore i njene nezavisnosti, poznato je svima.

Djelovao sam, u svojoj savjesti i srcu, tokom cijelog tog perioda, samo iz želje da budem od koristi Crnoj Gori i da odam počast uspomeni svojih slavnih predaka. Sukobi i politička rivalstva, koji razdiru našu dragu Crnu Goru, obilježili su sve to vrijeme, i ponovo konstatujem da je teško izbjeći njihovom uticaju.

Podsjetiću da je proces koji je doveo do donošenja Zakona iz 2011. godine trajao sedam godina. Sedam godina teških pregovora, čiji je najbitniji rezultat bio moralna i istorijska rehabilitacija naše Dinastije, zahvaljujući i neumornom angažovanju, uz mene, moje savjetnice i dugogodišnje vjerne prijateljice naše porodice, Tanje Turkin-Spičanović.

Ono što mi je tada bilo najvažnije bila je pravda – pravda ukazana dinastiji koja je branila slobodu, čast i nezavisnost Crne Gore. Da, bili smo veoma ponosni kada je usvojen Zakon iz 2011. godine.

Već tada je termin „nasilna“ izazvao polemike i spriječio da zakon bude usvojen većinom glasova poslanika…

Za mene, tada kao i danas, riječ „aneksija“ ostaje istorijska činjenica koja je izbrisala Crnu Goru sa mapa i bacila moju porodicu u bol izgnanstva.

Što se ostalog tiče, prepuštam istoričarima da raspravljaju o događajima koji su se desili prije skoro 127 godina.

Ipak, želim da podsjetim na jednu važnu činjenicu – da je Francuska, tokom zvaničnog govora u Ministarstvu spoljnih poslova u Kej d’Orseju, koji je održala gospođa Manžen 2017. godine, prilikom uručenja ordena viteza Legije časti, priznala veliku nepravdu učinjenu Kralju Nikoli i Crnoj Gori.

Sava Petrović Njegoš povodom ukidanja Pećke patrijašije

Bili smo ponosni i ganuti do suza, jer je i to bio rezultat naših neprekidnih napora da se konačno na najvišem mjestu izgovori Istina, tamo gdje je ranije bila stvorena  jedna druga verzija istih događaja.

Dozvolite mi da prenesem najvažniji dio tog govora – onaj koji je zaključio našu potragu za moralnom rehabilitacijom mojih predaka.

“« Stalo mi je prije svega da Vam kažem da ovdje u Kej d’Orseju (Ministarstvu vanjskih poslova Francuske) smo imali neku vrstu drevnog moralnog duga prema Vašoj porodici. Neću podsjećati na čitavu istoriju Vaše zemlje koja se, sama na jugoistoku Evrope, pobjedonosno odupirala tokom više od tri vijeka otomanskim pritiscima. Ali i pored toga mi smo ovdje, među ovim zidovima, u pobjedničkoj euforiji 1918.  žrtvovali Kraljevinu Crnu Goru onome što cinično zovemo “viši interesi”. Vaš prađed, kralj Nikola, je od samog početka rata 1914, bio saveznik koji se hrabro borio protiv brojčano nadmoćnog neprijatelja, za šta je bio loše nagrađen, na Versajskoj mirovnoj konferenciji je  to zaboravljeno. Odlučili smo u tom periodu da rekonstruišemo jednu novu Evropu i da stvorimo veliku Jugoslaviju koja je trebalo da postane stub jednog novog i jakog političkog i vojnog saveza, Mala Antanta, predodređena da se suprotstavi svim osvetničkim i revizionističkim pokušajima onih koji su prethodno potučeni. A to je učinjenu  na vašu štetu.

Uzimajući za izgovor sjednicu jedne skupštine na brzinu sazvane i jednog “referenduma ” organizovanog u Vašoj zemlji, takođe,  na brzinu, naš tadašnji Ministar, Stefen Pišon, je bio zadužen da ovako  Kralju objavi užasnu vijest “pošto se Vaš narod izjasnio, Vlada Republike Francuske nema više razloga zbog kojih bi nastavila da održava odnose sa Njegovim Veličanstvom kraljem Nikolom i njegovom Vladom.“  Suveren koji je odabrao upravo našu zemlju da u njoj nastavi borbu i da zastupa  interese Crne Gore, sa Vladom koja je sa ministrima  vijećala u Neiju.

Biće potrebno 70 godina da se počne sa ispravljanjem nepravde, kada će Vlada zemlje koja je još uvijek  socijalistička republika Crna Gora organizovati povratak u postojbinu posmrtnih ostataka kralja, koji je u međuvremenu umro u skromnom i otuđenom egzilu u Antibima,  veoma daleko od svoje Prijestonice. »

Evo to su “ moje “činjenice…..

U predlogu izmjena zakona predviđa se brisanje riječi „nasilna“, a da se zadrži termin „aneksija“, koji to već sam po sebi podrazumijeva.

Možda ćete me smatrati naivnim, ali namjera predsjednika Vlade da smiri strasti i pronađe nove kompromise učinila mi se iskrenom.

Njegova namjera da ispoštuju crnogorsku dinastiju i vraćanjem jednog simboličnog mjesta – takođe.

Imati u svojoj zemlji svoj dom, onaj koji je pripadao mom djedu Mirku, a u kojem je rođen moj otac Mihajlo, za mene i moju porodicu predstavlja jedno pravedno poštovanje odredbi zakona iz 2011. godine, koje nisu bile sprovedene evo već 15 godina.

Znam da su naše memorije i sjećanja selektivni i da su povezani sa pričama i tradicijama naših porodica . Međusobne rane su teško premostive.

Marko Petrović Njegoš, iz afričke zemlje Safari, zbogom žohari

Selektivni su i istorijski izvori, jer biramo ono što potvrđuje naša već formirana mišljenja.

Rijetki su oni koji mogu da se oslobode tih veza i prihvate da čuju, vide ili pročitaju verziju događaja koja nije njihova. A ništa nije bliži istini od laži.

Usuđujem se nadati da bi, povodom ove nove polemike, konačno mogli započeti konstruktivni dijalozi.

Sa svom snagom i ubjeđenjem pozivam glasove koji će tražiti ono što nas spaja, a ne ono što nas razdvaja.

Lično, mnogo više brinem o budućnosti Crne Gore nego o njenoj bolnoj prošlosti, koju, nažalost, ne možemo promijeniti.

Kako zajedno izgraditi održivu budućnost za našu djecu i nove generacije – to je za mene jedino pravo pitanje. Ime Petrović Njegoš treba da ujedinjuje Crnogorce, a ne da ih razdvaja.

Izvor: RTNK

TAGGED:domzakonPrinc Nikola Petrović NjegošCrna Gora
Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Obnova crkve i uvođenje struje simbolično označavaju povratak života u Orasima
Next Article Mitropolit Joanikije na proslavi praznika Svete Paraskeve u Jašiju

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Huk rata u Gazi: Sedam puta više propalestinskih protesta

Međunarodni naučni projekat ACLED, koji prati sukobe širom sveta, izašao je sa brojčanom analizom demonstracija:…

By Žurnal

Horeca, kriminal i politika

Navikli smo da su nazivi klanova uglavnom geolokacijski određeni. Prije svega, misterija malih mjesta i…

By Žurnal

“Srbija protiv nasilja”: Počela blokada Gazele, veliki broj građana u šetnji

U toku je drugi protest "Srbija protiv nasilja", u organizaciji nekoliko opozicionih stranaka. Kako je…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Drugi pišu

Branko Milanović: Četiri istine koje su prošle – Da li je svet devedesetih bio bolji od današnjeg?

By Žurnal
Drugi pišu

Aleksandar Molnar: Kontroverze nacifikacije

By Žurnal
Drugi pišu

Aleksandar Ćeklić: restauracija Miroslavljevog jevanđelja da bude javna

By Žurnal
Gledišta

Luka Radonjić: O reakciji hrvatskog ministra na crnogorsko obilježavanje sjećanja na Jasenovac: ŠTA VI TAČNO HOĆETE?

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?