Predstavljanje knjige i tribina u organizaciji Srpskog privrednog društva Privrednik i Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Zagreba pod nazivom „Svjetlucanje perojske lanterne“ održat će se u utorak, 16. septembra s početkom u 18 sati u Privrednikovom domu u Zagrebu.
Knjiga arhimandrita Danila Ljubotine „Peroj – tajna broja 77“ zbirka je različitih dokumenata i svjedočanstava o Peroju, istarskom gradiću u koji su mletačke vlasti 1657. doselile 77 obitelji iz današnje Crne Gore. Njihovi potomci jezgra su tamošnje pravoslavne zajednice, iz koje je došao i Ljubotina. Knjiga predstavlja kratku, ali i vrlo sadržajnu povijest mjesta. Uz pomoć povijesnih dokumenata, novinskih izvještaja i kraćih eseja u koje upliće i vlastita sjećanja, autor nepretenciozno, ali i vješto oslikava panoramu tog kulturološki specifičnog istarskog gradića.
Uz povijest mjesta, Danilo Ljubotina progovara i o pitanjima sadašnjosti, zalažući se za veću općinsku autonomiju, te za zaštitu lokalnih zemljišta i nekretnina od rasprodaje, što je izuzetno važna borba u današnje vrijeme koje kulturu i zajednicu podređuje kapitalu. Ljubotina smjelo staje na stranu društva, nasuprot pojedinačnim interesima, što možemo tumačiti njegovim kršćanskim svjetonazorom, duhovnom vokacijom, kozmopolitskim obrazovanjem, ali i njegovom sviješću o važnosti javnog dobra za opstanak bilo koje zajednice. Autorski eseji Danila Ljubotine u ovoj knjizi pisani su specifičnim, sažetim stilom u kratkim paragrafima, između kojih je puno toga neizrečeno. Kao da čitamo Bibliju jedne male komune.
Perojska himna pjevala se još od prije Prvog srpskog ustanka
I cijela knjiga je, baš poput Biblije, mozaične strukture – skup povijesnih spisa, novinskih članaka i osobnih sjećanja. Istovremeno, ona predstavlja dio šireg mozaika hrvatske kulturne povijesti, u kojoj Peroj čini zanimljiv i vrijedan kamenčić. Multikulturalnost Europe, Hrvatske, Istre i samoga Peroja plod je stoljeća ratova, progona, prisilnih pokrštavanja i razaranja, ali i suživota, međusobne pomoći, uvažavanja, stalne obnove i naseljavanja ruševina. Knjiga Danila Ljubotine postavlja nam pitanje koji ćemo put odabrati za budućnost.
Feđa Gavrilović, povjesničar umjetnosti
Na predstavljanju knjige arhimandrita Danila „Peroj – tajna broja 77“, koja na originalan način obrađuje višeslojnu priču o Peroju, mjestu s jedinstvenom istorijom i bogatom kulturnom baštinom, govorit će protojerej-stavrofor Slobodan Lalić, politikolog dr. Vesna Ivanović, novinar Bojan Munjin, povjesničar umjetnosti Feđa Gavrilović i autor. Razgovor će moderirati novinar Saša Kosanović.
Promocija knjige Danila Ljubotine „Peroj – tajna broja 77“ u organizaciji Srpskog privrednog društva Privrednik i Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Zagreba pod nazivom „Svjetlucanje perojske lanterne“ održat će se u utorak, 16. septembra s početkom u 18 sati na prvom katu Privrednikovog doma (Preradovićeva 18, Zagreb).
Arhimandrit Danilo Ljubotina rođen je 10. avgusta 1948. godine u Peroju, od oca Danila i majke Marije (rođ. Draković), u staroj svešteničkoj familiji. Bogosloviju Svetog Save u Beogradu, s položenim ispitom zrelosti, pohađao je u periodu od 1964. do 1969. godine. Godine 1972./1973. proveo je kao student na Koledžu Ampleforth (Ampleforth College, York) u pokrajini Jork u Engleskoj, gdje je učio engleski jezik i biblijsku arheologiju. Po preporuci svog svetogorskog duhovnika arhimandrita Sofronija Saharova odlazi na studije u Pariz. Diplomirao je na Pravoslavnom teološkom institutu Saint Serge (Institut de théologie orthodoxe Saint-Serge) u Parizu 1978. godine. Poslijediplomske studije započeo je u Lucernu, Švicarska, a nastavio i dovršio na Univerzitetu u Friburgu. Od 1975. godine stalni je član Svjetske pravoslavne organizacije “Syndesmos”. Bio je učesnik mnogih međunarodnih i međucrkvenih skupova u Europi i Americi. Godine 2004. Arhijerejski Sinod postavlja ga za predstavnika SPC pri Europskoj uniji u Briselu. U čin igumana proizveden je 1992. u Trstu, a 2007. godine unaprijeđen u čin arhimandrita u Novom Sadu. Govori talijanski, francuski, engleski i ruski jezik, a služi se i njemačkim jezikom.
Izvor: P-Portal
