Nedelja, 13 sep 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Drugi pišu

Miodrag Lekić: Evropa ne izlazi iz istorije

Žurnal
Published: 8. jun, 2024.
Share
Karta Evrope, Abraham Ortelius, 1595. (Foto: Vikipedija)
SHARE

Piše: Miodrag Lekić

Žan Pjer Ševenman, istaknuti francuski državnik i političar, nekadašnji ministar pravde, je naslovio svoju knjigu u kojoj rekapitulira evropsko istorijsko trajanje u periodu jednog vijeka ovim pitanjem: “Da li Evropa izlazi iz istorije?”.

Opservacije na istu i slične teme su nastavljene, zapravo pojačane nadolazećim anarhijama u svijetu koje su dobrim dijelom uzrokovalne nepoštovanjem ili relativizovanjem osnovnih međunarodnih pravila i prava. Evropska unija se našla, bez do kraja jasnih odgovora, u tom sve više haotičnom međunarodnom životu čiji su sastavni dio ratovi, pa i na evropskom tlu, s posledicama koje su i dalje nesagledive.

Nedavno je i francuski predsjednik Makron tokom izlaganja na Sorboni upozorio, i to na još dramatičniji način, da Evropa može umrijeti. On pritom vezuju evropsku sudbinu za prethodna pitanja, prije svega, njenu funkcionalnost i geoplitičku samostalnost.

Ipak Evropa, i njena u mnogim rezultatima impresivno uspješna Unija, nisu u svojoj plovidbi bili bez busola koje pomažu usmjeravanju pravca. Tako i nasleđe Žana Monea, prije svega duh racionalnosti i pragmatizma, ostaje fundamentalan metod. Pa i u ovom trenutku, vjerovatno najsloženijem u istoriju Evropske unije.

Već u drugoj polovini ove godine se očekuje potencijalno novi ispit Evropske unije. Radi se o evropskim ispitima kroz koje Unija kontinurano prolazi i koji znače susrete s istinom o sebi. Pristup Monea podrazumjeva da svaku krizi treba pretvoriti u šansu novog napretka.

Lekić o napadu Irana na Izrael: Opasne igre

Ako je evropska kriza duboka – zbog nedovoljno efikasnog funkcionisanja, maglovitih vizija kojim putem dalje, nerelevantnosti na turbulentnom međunarodnom planu – onda Moneova formula bi trebalo da vodi kvalitativno novom i zato prelomnom periodu. Ulog je veliki.

Status quo se smatra, ne bez razloga, najgorom varijantom. U tom slučaju Ševenmanovo pitanje postaje iznova aktuelno.

Treba reći da sadašnji komplikovan momenat s mnogo rizika dolazi poslije nekoliko uspjelih faza kada je Evropska unija pokrenula svoje velike resurse. Čak po prvi puta u svojoj istoriji realizovan je zajednički zajam EU, u kontekstu uspješne i solidarne borbe protiv Kovida 19. kada su realizovani projekti Next Generation (i RRF). Takođe postignuti su primjerni rezultati u industrijsko – tehnološkim i tranziciono ekološkim, trgovinskim, konačno i strateškim kompeticijama, uključujući i one s ekonomskim velikim rivalima SAD i Kina. Konačno relativno brzo je usaglašena i politika sankcija prema Rusiji, makar neke zemlje članice zatim različito tumačile karakter sankcija zadržavajući na neki, često posredni način, saradnju svojih firmi s ruskom ekonomijom.

Na programski način započele su i velike diskusije na temu “Budućnosti Evrope” koje su trebalo da vode formulisanju “ Strateške autonomije”.

Pokazalo se da su ubrzani negativni trendovi na međunarodnom planu, sve češći porazi multilateralizma, novi konteksti osporavanja prethodnih međunarodnih sistema i pravila, konačno i novi ratovi – oslabili poziciju Evropske unije, očigledno s velikim teškoćama da se pozicionira i djeluje na turbulentnom međunarodnom planu.

Evropska unija je manje kumovala novonastalim i sve riskantnijim zapletima u svijetu, postajući na specifičan način njihova žrtva.

Crna Gora i politika: Miodrag Lekić, mandatar bez mandata za sastav Vlade

S jedne stane žrtva nedovoljne relevantnosti svojom isključivo soft pawer, i s druge povećanih razlika među članicama Evropske unije oko važnih, pa i strateških pitanja na međunarodnom planu. Da li je međunarodna politika u kriznim vremenima Ahilova peta Evropske unije?

Posebna mjesto, pa i u razlikama, ima sadašnji i budući odnos EU sa SAD, koji Makron u pomenutom izlaganju vidi bitnim, navodeći da će Evropa nestati ukoliko ostane “američki vazal”.

Dok se ta tema u ovoj fazi među Evropljanima posmatra oprezno, uglavnom “zatvorenih karata”, u SAD, zemlji otvorenih i demokratskih rasprava ovo pitanje se elaborira u dužem periodu.

Podsjećam, baš na nešto raniji period i trojicu istaknutih američkih političkih mislioca međunarodnih odnosa, koji su na sljedeći način sintetizovali buduće odnose EU i SAD.

Dok Robert Kagan u ogledu o power and weakness tretira “hobsovsku” Ameriku i “kantovsku” Evropu smanjujući joj značaj, Čarls Kupčan smatra da će vremenom američka agresivnost primorati Evropu da se federalizuje i postane zasebna sila, nasuprot SAD.

Između navedenih stavova, Dejvid Kaleo, takođe afirmisani ekspert diplomatije i međunarodnih odnosa, je u svojim radovima o evropskoj budućnosti zastupao da bi raskid evro-atlanskog saveza bio štetan ne samo za SAD i Evropu, već za cijeli svijet, donoseći novu nestabilnost koja bi se još teže obuzdavala.

Rasprava, kao oblik stalne konferencije EU o budućnosti Evrope je zaustavljena ratom u Ukrajini. Ne govori se više ni o traženju strateškog kompasa, niti o sličnim evropske temama od prije nekoliko godina.

Miodrag Lekić: Impresivna lista naših rođaka u Beogradu

Sva geopolitička i ratna iskustva u Ukrajini i Palestini, uzdrmano stanje pravila multilateralizma koje je nastalo poslije Drugog svjetskog rata, će sigurno pomoći prilikom osmišljavanja daljeg evropskog puta. Negdje u približavanju država članica, negdje u moguće novim razlikama.

I dok Stari Evropski kontinent, sa svojom velikom civilizacijskom tradicijom, povremeno i s “duhovima” u njoj, prolazi kroz svoja nova iskušenja, sada i s ratom na svojoj teritoriji, u nedelju se održavaju izbori za Evropski Parlament.

Riječ izbori treba upotrebiti u pluralu, jer se oni održavaju u 27 država. I taj momenat podsjeća na značajnu činjenicu da se težište suverenosti Evropske unije nalazi u državama članica. Novi evropski delegati će zastupati svoje države i političke familije kojima pripadaju. Imajući u vidu da “bauk” desnog nacionalno-suverenističkog populizama “kruži Evropom” očekivanja su da će i novi EPP biti većinski desnocentričan, dakle – više nacionalno sebičan, manje evropsko reformski i vizionarski.

Ostaje da se vidi, mada već sada možemo zaključiti da predstojeći izbori neće biti istorijski. Niti “Najduži dan” kako je naslovljen film o iskrcavanju saveznika u Normandiju 6. juna, 1944. dakle tačno prije 80. godina kada je na teritoriji Evrope i vojno poražavan užas nacizama.

Iz mnogo, mnogo razloga, svoje prošlosti i budućnosti Evropa ostaje protagonista istorije.

Tako se nama čini, ovdje u evropskoj enklavi, na Zapadnom Balkanu, koji je sa svih strana okružen zemljama članicama Evropske unije.

Sve u jakoj, iskrenoj želji da zasluženo i zajedno podijelimo evropsku stvarnost i budućnost.

Izvor: Vijesti

TAGGED:EvropaistorijaMiodrag Lekić
Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Duh demokratije i tolerancije Andrije Mandića 
Next Article Miroslav Stojanović: Zloslutno zveckanje oružjem

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Katar 2022: Komandant na komandanta

Mesi kao faktor nasuprot Modriću. Faktor koji podsjeća da je fudbal ipak umijeće. A Mesi…

By Žurnal

Ohrabrenje i skepsa u vezi sa ruskom vakcinom protiv raka

Piše: Miloš Miljković Dok u dobroj veri držimo palčeve i nadamo se da će se…

By Žurnal

Sjeverno-korejske integracije

Neo-komunizam jeste legitiman, ali je sušta suprotnost zapadnim evropskim vrijedostima....Naime, nema više SSSR-a i jedini…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Drugi pišu

Gideon Levi: U ovoj zemlji svi su poludeli

By Žurnal
Drugi pišuPreporuka urednika

Miloš Miljković: Hrvatska u doba Domovinskog pokreta – Revizionizam i „uvredljivi“ srpski spomenici

By Žurnal
Drugi pišu

Bugarski nacionalisti protiv Džona Malkoviča: Sukob zbog „antibugarske“ predstave

By Žurnal
Drugi pišu

Šta kažu malobrojna deca koja nemaju pametni telefon?

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?