Trobroj časopisa „Stvaranje“ Udruženja književnika Crne Gore predstavljen je u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“. O novom broju „Stvaranja“ govorili su Aleksandar Ćuković, glavni i odgovorni urednik, Miljan Nikolić, član Uređivačkog kolegijuma, Marijana Zečević, kritičarka i književnica i kritičar Milorad Durutović, koji je i moderirao promociju.
Podsjetivši prisutne da „Stvaranje“ kontinuirano izlazi još od 1946. godine, Durutović kaže i da je tokom ove zavidne istorije časopis preživio različita iskušenja, ističući da se danas može podičiti zavidnim dometima, zahvaljujući uredništvu.
– Ukoliko časopisi još drže do kriterijuma stručne ekspertize, do značaja procjenjivanja šta jeste a šta nije dobro ili dovoljno dobro u savremenoj književnoj produkciji, oni se još mogu prepoznavati kao šansa da se u ovoj eri hiperprodukcije unese nekakav red; nekakvo „sito i rešeto“ kakvo nam ipak može pomoći da razabiramo „žito od kukolja“. Čini mi se da časopis „Stvaranje“ u tom smislu uspijeva da se nametne kao publikacija od značaja – naveo je Durutović.
Vrednovanje potencijala produkcije
Časopis „Stvaranje“ danas, kaže Zečević, ima dvojaku funkciju – razmatraju tekuću književnu produkciju, a ujedno su i nosilac duhovnog zaleđa – prošlosti.
– Kao što stvaranje ima svoj tok i faze stvaralačkog procesa, tako i časopis „Stvaranje“ ima svoj tok istorijskog procesa, dug skoro 80 godina. Stoga, svaki broj „Stvaranja“ nudi jednu umjetničku sinergiju, koja sublimira zastupljene umjetničke produkte svakog pisca ponaosob, afirmišući i sami tok tog stvaralačkog procesa, te je časopis „Stvaranje“ i mjerilo koje vrednuje i potencijale te produkcije i promoviše pisce – rekla je Zečević, između ostalog.
Ćuković navodi da je u modernom društvu, gdje se mijenjaju paradigme, gđe se prepliću društvene, političke i ekonomske dinamike, uloga pisca izazovna i odgovorna. Odnosno, da je javni angažman pisca obaveza prema društvu i vremenu u kojem živimo, i da to pokušavaju „notirati“ u „Stvaranju“.
– Kroz analizu književnih djela koja su prožeta dubokim društvenim i političkim porukama, istražujemo kako pisac koristi svoj talenat i glas kako bi pokrenuo promjene, izazvao duboka razmišljanja ili osvijestio društvene nepravde. Nadalje, razmatramo ulogu pisca kao svjedoka vremena u kojem živi, pa se često dogodi da se naiđe i na izvjesno nerazumijevanje koje je posljedica sukoba tradicionalnog i modernog – navodi Ćuković, dodajući da je ponekad najjači izraz angažmana upravo u suptilnim tonovima, „u tišini između redaka“.
– Borba pisca za očuvanje svoje uloge i integriteta oslikava širu borbu za slobodu izražavanja i pravednost u društvu – istakao je Ćuković, dodajući da je književnicima zato potrebno i razumijevanje i podrška društva. Ćuković je govorio i o prilikama i izazovima u kojima stvaraju književnici, a koje se odražavaju i na publikovanje i koncepciju „Stvaranja“.
Nikolić se takođe osvrnuo na status književnosti i pisca u savremenom društvu, a što utiče na sadržaj i koncepciju i samog „Stvaranja“.
– Savremena književnost ovđe i sada neposredno po samom izlasku publikacije, gotovo da i nema značajnu ulogu u promjenama društvene zbilje, stvaranju duhovne klime jednog društva. Ipak, vrijednost časopisa za književnost i kulturu ogleda se u tom koliki je ostvario uticaj u kreiranju duha vremena, vrijednosnog sistema društva, koliko ima čitalaca i kakvom poetikom saobraća sa stvarnosnim svijetom – navodi Nikolić. Pritom naglašava potrebu da pisci puko ne imitiraju tradiciju, da ne bježe od kritike savremenog, jer onda nema ni razvoja književnosti, i onda se ona nalazi na društvenoj margini.
Živana Janjušević
Izvor: Dan
