Nastup predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića na Generalnoj skupštini UN, uprkos tome što među članovima najvišeg tijela BiH nije postignuta saglasnost, neće ostaviti međunarodne posljedice. To je čin političkog bijesa i neprilagođenosti postupcima po kojima radi Predsjedništvo BiH. Takav nastup i stavovi urušavaju temelje BiH.
Uprkos upozorenjima da Komšić u Njujorku ne predstavlja BiH i da se tamo nalazi u privatnoj posjeti, hrvatski predstavnik u najvišem političkom tijelu ove zemlje ipak će se obratiti Generalnoj skupštini UN.
Komšićev istup – šlag na torti krize u BiH
A o tome šta će govoriti, može se, prema riječima profesora Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Radomira Lukića, pretpostaviti polazeći od njegovih ranijih izjava, kao i od njegovih ljudskog i političkog karaktera.
„To je sve ono što priča posljednjih nekoliko godina i što nije u interesu Srba i Republike Srpske. Odnosno, okrenuto je direktno protiv njih, zbog njegovog koncepta navodne države građana, obezličenih do te mjere da se ne pitaju ni o čemu drugom, osim o građanskom statusu“, navodi Lukić.
Takav Komšićev istup, nastavlja naš sagovornik, stvoriće niz problema, prije svega na unutrašnjepolitičkom planu.
„Takav način ponašanja i Komšićevi stavovi nisu stavovi golemog dijela BiH i njenih stanovnika i vode ka urušavanju ideje i temelja na kojima je postavljena BiH“, ističe Lukić i dodaje da može da ima razumijevanja generalnog sekretara UN Antonija Gutereša, koji se, kako kaže, našao u nebranom grožđu jer ne može da zabrani nekome ko se nalazi na poziciji na kojoj se nalazi Komšić da se obrati Generalnoj skupštini.
„S druge strane, postoje norme koje oduzimaju svako dejstvo i svaki značaj takvom Komšićevom istupanju, koji nisu dogovoreni, usaglašeni i kao takvi utvrđeni u Predsjedništvu koje je zaduženo da vodi spoljnu politiku“, objašnjava on.
Zbog Komšićevog istupa, Lukić predviđa da će u funkcionisanju zajedničkih organa BiH zapasti u nove probleme.
„Ne samo zbog Komšića, ali ovo njegovo je došlo kao šlag na tortu. Takvi ljudi ne bi trebalo da budu u politici. Takvi ljudi ne bi trebalo da drugima nasilno nameću stavove, već da uporno traže zajednička rješenja, makar ona bila minimalna“, tvrdi naš sagovornik.
Rješenje krize – povlačenje Inckove odluke
Posljedice nametanja izmjena krivičnog zakona od strane bivšeg visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Valentina Incka već su počele da se osjećaju. Iz Ministarstva odbrane BiH najavljuju da je dovedeno u pitanje sve – od plata vojnicima, oficirima i osoblju ministarstva, do kupovine hrane i ogrijeva za kasarne.
Dok Komšić sjedi u Njujorku i čeka da se obrati svjetskim državnicima, predstavnik Bošnjaka u Predsjedništvu Šefik Džaferović podršku traži od američkog ambasadora, a poziv na prestanak bojkota rada zajedničkih institucija poziva i predstavnik EU u BiH.
Sve oči uprte su u Kristijana Šmita, koga Republika Srpska, uz Rusiju i Kinu, smatra nelegitimnim visokim predstavnikom. Zastupnik Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Šemsudin Mehmedović, na primjer priželjkuje Šmitovu reakciju protiv Republike Srpske. Međutim, Šmit je, nakon posjete Beogradu, otputovao u Zagreb kako bi se sreo sa hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem i sa njim razgovarao o izmjenama izbornog zakona, koje bošnjačka politička elita godinama ne želi da sprovede.
To što predstavnici Republike Srpske ne učestvuju u radu dva doma Parlamentarne skupštine BiH nije prosti hir, navodi Lukić – oni to ne čine zbog Inckovog nametanja zakona, prostačkog i necivilizovanog postupka, kako ga naziva.
„Kriza se može riješiti samo djelovanjem onoga ko je do krize doveo. Do krize je dovela nametnuta odluka visokog predstavnika i visoki predstavnik je dužan da je razriješi. Nije zaista pravedno i pošteno optuživati Republiku Srpsku da je izvor krize, već od onih koji su odluku o izmjenama zakona doneli treba tražiti da tu odluku povuku i vrate sve u normalne okvire“, zaključuje Lukić.
Gutereš ne čuje upozorenja
Srpski predstavnik u Predsjedništvu BiH Milorad Dodik dva puta je upozorio generalnog sekretara UN Antonija Gutereša da se Komšić u Njujorku nalazi u privatnoj posjeti i da nema ovlašćenje Predjsedništva da predstavlja BiH na zasijedanju Generalne skupštine UN.
Komšić se ipak sastao sa Guterešom i tom prilikom je optužio Srbiju i Hrvatsku da na BiH gledaju kao na „ratni plijen“, a Republiku Srpsku za blokadu institucija. Takođe se založio za „građansku BiH“ ignorišući činjenicu da je BiH prema ustavu koncipirana kao država dva entiteta i tri konstitutivna naroda.
Prema mišljenju Milorada Dodika, Gutereš je, omogućivši Komšiću da se obrati Generalnoj skupštini, doprineio raspadu BiH i dodao ja to „nečuveni potez“.
Nikola Joksimović
Izvor: Sputnjik
