Nedelja, 2 avg 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Kultura

Drugi vek Bertolta Brehta: Dužina kašike

Žurnal
Published: 26. oktobar, 2023.
Share
Bertolt Breht, (Foto: Holokaust Enciklopedija)
SHARE
Bertolt Breht, (Foto: Holokaust Enciklopedija)

Pre nešto manje od sto godina, 8. decembra 1923-e, u Starom teatru u Lajpcigu praizveden je „Baal“, prva drama Bertolta Brehta: bio je to početak epohalne borbe, u kojoj je pozorište postalo oruđe koje treba da promeni svet.

 Bez obzira što, sa današnje tačke gledišta, ishod ove borbe izgleda krajnje neizvestan, ispravnost i zamašnost Brehtove namere pokazuju se kao jedini način na koji pozorište može sačuvati svoj smisao i opravdanje.

A sve je, u Brehtovom slučaju, počelo razbarušeno, avangardno i literarno: no, premda junaka „Baala“ odlikuje „demonska moralnost“, a komad je inspirisan sudbinom pesnika Vijona i „izvesnog Jozefa K.“, već u  uvodnoj „Himni velikog Baala“ autor demonstrira ono što će kasnije biti označeno kao „brehtovski song“ – proplamsaj kritičke misli koji menja karakter pozorišne iluzije. Nakon radikalne sumornosti „Bubnjeva u noći“, sledi prva ironično kritička sinteza u „Operi za tri groša“ (1928), gde se cinično slikanje „kriminalnog miljea“ bande prosjaka ubojito prožima sa epskom konkretnošću i izrugivanjem teatarskom i društvenom „hepiendu“. Prošavši potom kroz fazu socijalnih i didaktičkih komada („Badenski poučak“ i „Mera“), Breht je marksističku ideologiju upotrebio, ali se nije njom zaslepeo. Famozni pojmovi „distance“ i „očuđenja“ pokazuju se kao strategija za mnogo važniji poduhvat. Naime, patnja prezrenih i potlačenih kolektiva prevazilazi samodovoljnost saosećanja i postaje osnova za svojevrstan „pozorišni razgovor“, u kojem i glumac i gledalac stupaju na rizični teren – tamo gde se zabluda realnosti koriguje životnošću teatarske iluzije.

 A onda dolazi razdoblje sinteze: od „Kavkaskog kruga kredom“, koji kroz egzibiciju forme (drama u drami) preispituje etiku samog gledaoca, preko „Galilejevog života“, čiji šekspirovski slomljen junak razgolićava faustovsku opsesiju moderne nauke, do verovatno jedinog remek-dela proteklog veka koje čuva snagu i aktuelnost i u ovom, našem: „Majka Hrabrost“, surova odiseja Ane Firling, žrtve koja živi i umire od sopstvene zablude – dakle, ikone svih ratova u kojima se i dalje ogleda ljudski rod. Verzija Sofoklove „Antigone“ koja sledi, nije samo svojevrsni epilog Brehtovog opusa, već i dokaz kobne aktuelnosti klasične tragedije u našoj današnjici.

Jedna od omiljenih Brehtovih (para) fraza glasi: „Ko sa đavolom želi da doručkuje, mora da ima dugačku kašiku“. Dužinu ove kašike Breht je iskušavao „doručkujući“ naspram svih đavola proteklog stoleća: nacizma i Volstrita, Gulaga i Hirošime. I, bez obzira šta je bilo „na stolu“ – surovost ili licemerje, strah ili pohlepa, ravnodušnost ili nepravda – njegova ljudska i pozorišna glad je ostajala neutoljena i beskompromisna. Može li današnje pozorište, fragmentarno i kaćipersko, samozaljubljeno i skrajnuto, u sebi pronaći barem iskru ove gladi, kao jedino zaveštanje čoveka koji je, kako sam kaže, „došao iz crnih šuma“?

Svetislav Jovanov

Izvor: Dnevnik

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Monografija prirodnog i životnog mozaika Crne Gore
Next Article Književnost: Kako je Džonatan Frenzen postao najkontroverzniji američki pisac

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Da li je bezbjedno odrezati buđave djelove hrane i pojesti ostatak?

Skriveni otrovi obično ostaju i ispod ubuđale površine. Na hrani rastu različite vrste plesni –…

By Žurnal

Želidrag Nikčević: Izvinite, ali ljubav pripada otadžbini

Piše: Želidrag Nikčević Za Srbe u Crnoj Gori – veoma važno, principijelno i korisno razlikovanje.…

By Žurnal

Mitropolit Joanikije primio fudbalsku ekipu Sportskog bratstva. Istog dana osveštao Pravoslavni pastirsko-savjetodavni centar

Njegovo visokopreosveštenstvo Mitropolit crnogorsko-primorski g. Joanikije primio je i blagoslovio juče u Sabornom hramu Hristovog…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

KulturaMozaikPolitika

Ekonomist: Ukrajinska armija ima poteškoće u pronalaženju dobrih regurta

By Žurnal
DruštvoKulturaNaslovna 5

Crna Gora je najskuplja zemlja za život na Balkanu

By Žurnal
KulturaMozaikNaslovna 3

Danas je Vidovdan

By Žurnal
Kultura

Bosna i Hercegovina: Gde je Mostar 20 godina posle novog ujedinjenja

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?