Utorak, 16 jun 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
KulturaMozaik

Šta podrazumeva pojam Bliski istok?

Žurnal
Published: 19. oktobar, 2023.
Share
Grad u pustinji, (Foto: Conde Nast Traveler)
SHARE
Grad u pustinji, (Foto: Conde Nast Traveler)

Teritorija Bliskog istoka danas obuhvata 19 zemalja, i predstavlja rezultat složenih dešavanja i odluka donetih početkom 20. veka. Nedavna eskalacija palestinsko-izraelskog sukoba usmerila je pažnju javnosti na oblast poznatu kao Bliski istok. Svi znamo da se ratovi na teritoriji koja se često naziva i kolevkom civilizacije, vode već decenijama.

Međutim, da bismo u potpunosti razumeli događaje koji se trenutno odvijaju važno je poznavati istorijski i geopolitički kontekst koji stoji iza njih. Počevši od najosnovnijih pojmova i poznavanja preciznog značenja izraza: Bliski istok. Šta on podrazumeva?

Bliski istok je prostrano geografsko područje koje se nalazi na tromeđi jugozapadne Azije, severne Afrike i istočne Evrope, ali i region u kome koegzistiraju različite kulture i religije. Ovo područje je od velikog istorijskog značaja jer su ovde nastale neke od najstarijih civilizacija na svetu, poput mesopotamske, persijske i grčke. Gde su se pojavile i tri velike monoteističke religije: hrišćanstvo, judaizam i islam, koje i danas koegzistiraju pod arapsko-muslimanskom kulturnom prevlašću.

Pored toga, Bliski istok je tačka geopolitičkog interesa zbog lokacije i izlaza na različita mora, pa na nekim način predstavlja granicu između zapada i istoka; ali i zbog mineralnog i energetskog bogatstva koje je veoma dragoceno za savremeni svet: nafte, prirodnog gasa, zlata itd.

Unutar njegovih teritorija nalaze se sledeće zemalje: Sirija, Irak, Liban, Iran, Palestina, Izrael, Jordan, Kuvajt, Bahrein, Saudijska Arabija, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati, Oman, Jemen, Egipat, Sudan, Libija, Kipar i Turska. Termin Bliski istok skovao je američki istoričar Alfred Mahan, koji ga je koristio da razgraniči područje koje čine Persijski zaliv, Iran, Avganistan i Pakistan. Posle Drugog svetskog rata njegovo značenje se menja i uključuje regione bivšeg Osmanskog carstva, zajedno sa Persijskim zalivom i Iranom.

Istorijska pozadina

Izraz proizilazi iz kolonijalističke istorije. 1920. godine, posle Prvog svetskog rata, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo su odlučile da podele teritoriju koju je do tada okupiralo Osmansko carstvo uvereni da će evropske sile poboljšati kvalitet života stanovništva ove teritorije.

Tajnim sporazum Sajks-Pikot tokom Prvog svetskog rata je dogovoreno da će Francuska dominirati teritorijama Libana i Sirije, dok će Ujedinjeno Kraljevstvo zauzeti današnji Jordan, Irak i Palestinu. Ovu odluku – koja ne samo da je napravila podelu u celom regionu – već je dovela i do mogućnost eksploatacije resursa na Bliskom istoku, nadgledana je od strane Lige naroda – prethodnika UN.

Mnoge odluke koje su ove zapadne sile donele posle 1920. godine, osnova su sukoba u ovim zemljama: arapsko-izraelskog, rata u Persijskom zalivu ili u novije vreme rata u Iraku. Ipak, i pored svega navedenog, sporazumi su uspostavili granice koje su opstale do danas, a većinu zemalja karakteriše represija pod autokratskim liderima koji su nacionalni integritet svojih država postavili kao glavni cilj.

Izvor: Nacionalna geografija

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Prirodnjačka istraživanja Svete Gore i Hilandara objavljena u četiri monografije
Next Article Haled Huseini: Kako mi je „Lovac na zmajeve“ promenio život

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Brod neka se po Arsenu zove

Piše: Siniša Vuković Dvadeset i osmog dana srpnja LJeta Gospodnjega 2015., u svojom rukom netom…

By Žurnal

Venecijanska robija popa Jagodića Kuridže

Ovaj pravoslavni srpski sveštenik iz Dalmacije,vođa bune, proveo je 38godina u mračnim mletačkim ćelijama na,…

By Žurnal

Saniranje napukle ćuprije: Erdogan sa Vučićem u reprizi posete iz 2017.

Piše: Vuk Jeremić Iako će diplomatski protokol posetu Redžepa Tajipa Erdogana nastojati da uokviri kao…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

KulturaMozaikNaslovna 4

„Umara me pogled na svijet“ (i jedna drevna kineska priča)

By Žurnal
Mozaik

Mitropolit Joanikije: Kraj arhiđakona Stefana je najveličanstveniji u njegovom životu

By Žurnal
MozaikPolitika

Šta čeka Italiju posle hapšenja Matea Mesine Denara?

By Žurnal
Kultura

Veliki mali ljudi iz „Bartonove akademije“ Aleksandra Pejna: Antijunaci u svetu ambicioznih štrebera

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?