Opscenost je ono što treba da bude dalje „od scene“ (ob-scena), dalje od javne sfere koju je Hana Arent definisala kao prostor pojavljivanja ljudskih riječi i činova čije se vrijednosti tiču svakoga i koje su relevantni za sve. Ali, opscenost je promijenila smjer kretanja pod uticajem vjetra Zefira koji je drastično promijenio društvenu klimu.
Sada opscenost zauzima scenu i svoj igrokaz nameće kao za sve obavezujuću vrijednost. U naletu opscenosti i surove društvene klime koju je ona stvorila potiskuje se sa scene javnog društvenog prostora u intimu sve što je bilo istinska vrijednost.
Kod Frojda, ova riječ, ob-scena, je dvosmislena, jer je dvosmislen njen prefiks. Opscena je i ono što ide „ka sceni“. Otac psihoanalize, ili „roditelj 1“ prema ideologiji nove (opscene) normalnosti, najavio je temu svoje epochmaking knjige „Tumačenje snova“ (die Traumdeutung) iz 1900. godine stihovima iz Vergilijevog spjeva „Eneide“, zapravo Junoninim riječima: „ako ne mogu pokrenuti višnje, pokrenuću niže sile“ (flectere si nequeo superos, acheronta movebo). I te aherontske, nižnje, demonske podzemne sile pohrlile su iz mraka ka sceni (ob-scena).
„Roditelj 1“ psihoanalize ne pominje borbu Vergilijevih vjetrova, divljeg zapadnog Zefira i blagotvornog jugoistočnog Eura, koji donosi preživelo ljudstvo i kulturu nakrcanu u konvoju brodova sa preživjelim Trojancima koje predvodi junak Eneja. Ali, Zefir je ovoga puta nadjačao Eur, opsceno je zavladalo scenom ili, prema riječima Zigmunda Baumana, „privatno je zagospodarilo javnim“, što nalaže borbu protiv novog totalitarizma i zaštitu javnog od terora privatnog i intimnog koje je pohrlilo na scenu.
Drugim riječima, došlo je do „smjene paradigmi“ totalitarizma, jer dok je u starom totalitarizmu 20. vijeka javno ugrožavalo privatnost, u novom totalitarizmu 21. vijeka opscenosti privatnosti ugrožavau i terorišu javnu sferu društva.
Možda je sve to i po božanskoj volji, kazna za hibris savremenog čovjeka kome je sekularizam, koji je potisnuo vjerske vrijednosti u privatnost, postao cilj po sebi.
Prof. dr Dušan Krcunović
