Od smrti Borislava Pekića prošla je 31 godina, a u Podgorici, njegovom rodnom gradu, ne postoji niti spomenik, niti muzej posvećen jednom od najvećih književnika postmoderne
U centru Podgorice, u ulici Slobode gdje je Pekić živio i imao kuću, danas samo stoji tabla, za svakog turistu, a i lokalca jedva primjetna.
Sa jedne strane nemarnost bivših gradonačelnika, a sa druge nada – nova podgorička vlast koja ima odgovornost prema dobitniku Njegoševe nagrade.
Asistent na Univerzitetu Crne Gore Ksenija Rakočević smatra da bi Podgorica kao mjesto u kom je rođen i gdje je proveo prvih 11 godina svog života do sada trebalo da „iskoristi“ tu činjenicu.
„I to ne samo podizanjem spomenika, već i na druge načine skrene pažnju da je jedan od najvažnijih, po mom ličnom stavu, najvažniji južnoslovenski postmoderni pisac iz Podgorice. Pisci poput Borislava Pekića, rijetkost su, ne samo u našim regionalnim okvirima, već u evropskim, pa i svjetskim. I Borislav Pekić je bio upravo to, evropski pisac“, smatra Rakočević.
Ako se promišlja o razlozima zbog kojih se ranija podgorička vlast odnosila prema liku i djelu jednog od najčuvenijih Podgoričana, okarakterisati ga bilo kako, osim nemarnim, Rakočević, ipak, smatra da to ne bi bilo pošteno prema samom Pekiću.
„Lokalna vlast u ranijem periodu kao da se prema činjenici da je Pekić rođen ovdje odnosila sa dozom stida, a ne ponosa. Šta je u pozadini tog odnosa, morali biste da pitate bivše sekretare za kulturu Glavnog grada, kao i bivše gradonačelnike“, izričita je ona.
Nerijetko je, kako kaže, prolazila pored njegove rodne kuće i razmišljala šta bi bilo da je njegova kuća rođenja u centru Londona ili Pariza.
„Sigurna sam da sve ne bi ostalo na jednoj tabli, jedva vidljivoj i stanovnicima Podgorice, a kamoli turistima. Ovakav način takođe mnogo govori o odnosu bivše lokalne vlasti prema kulturnom turizmu, kao i bogatom nematerijalnom nasleđu“, ocijenila je Rakočević.
Prostora je puno, a nadajmo se da će nova lokalna vlast imati više sluha za ideje, kao što bi, na primjer, bila Kuća sjećanja.
„Mislim da je puno prostora za nešto takvo. To u svijetu nije neobično. Recimo, Pesoina kuća u Lisabonu se nalazi na periferiji grada, a u kući u kojoj je stanovao“, zaključila je Rakočević.
Pekić je, podsjetimo, rođen 1930. godine u glavnom gradu Crne Gore. Budući da mu je otac bio visoki državni funkcioner, porodica Pekić se često selila, pa je Borislav živio i na Cetinju.
Dobitnik je NIN-ove nagrade za roman „Hodočašće Arsenija Njegovana“ iz 1970. godine i niza drugih priznanja.
Ulica u naselju Zagorič i u Nikšiću
Savjet za davanje prijedloga naziva naseljima, ulicama i trgovima predložio je prije nekoliko godina da u Mjesnoj zajednici Zagorič imena jedna od ulica nosi ime Borislava Pekića.
Ulica se prostire se od Ulice piperske kod opštinskih stambenih zgrada na sjever, lijevom obalom Morače u dužini od 900 metara.
Ulica sa imenom poznatog pisca nalazi se i u gradu pod Trebjesom.
Aleksandra Bošković
Izvor: RTCG
