Nedelja, 29 mar 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
KulturaNaslovna 5

Andrić je uvijek među nama

Žurnal
Published: 23. april, 2023.
Share
Ivo Andrić, (Foto: Arhiva)
SHARE

Predstavljen rad na Kritičkom izdanju Dela Ive Andrića, posebno u knjigama njegovih „Eseja” 21. i 22. petog kola

Ivo Andrić, (Foto: Politika)

U Andrićevoj zadužbini u Beogradu juče je u okviru tribine „Andrić među nama” predstavljen rad na Kritičkom izdanju Dela Ive Andrića, posebno u knjigama njegovih „Eseja” 21. i 22. (od 1914. do 1921. godine i od 1922. do 1940. godine) petog kola, a u razgovoru su učestvovali akademik Miro Vuksanović, predsednik upravnog odbora zadužbine i predsednik uređivačkog odbora Kritičkog izdanja, prof. dr Zorica Nestorović, rukovodilac projekta i urednica, kao i priređivači dr Jana Aleksić i msr Milan Potrebić.

– Tribina „Andrić među nama”, prva u nizu, na kojoj prikazujemo 21. i 22. knjigu Kritičkog izdanja Dela Ive Andrića (a inače 18. i 19. po broju izlaženja), nije važna samo za Andrića i njegovu zadužbinu već i za srpsku kulturu, književnost, nauku i prosvećenost uopšte. Tako i mora da bude kada dobijamo Andrićeve knjige u nizu, u naučnom izdanju. U književnim krugovima prepričava se anegdota koju ću i ovog puta ponoviti, da je profesor Vojislav Đurić, osnivač Katedre za opštu književnost i osnivač Instituta za književnost i umetnost u Beogradu, u godini Andrićeve smrti rekao da je to tek početak rada na izdanju kakvo sada dobijamo u Andrićevoj zadužbini. Takve knjige su malobrojne, njihovo priređivanje traži znanje i upornost, poštovanje normi, skupljanje i sistematizovanje detalja, vernost činjenicama, potpunu tačnost i odanost piscu – rekao je akademik Vuksanović.

– Za srpski jezik i književnost Ivo Andrić ima prvorazredni značaj, jer nemamo drugog autora koji je dobio najviše svetsko priznanje, koji je bio deo svetske književnosti i pre dobijanja Nobelove nagrade, i koji je pisac s najviše pripovedaka na srpskom jeziku. To se najbolje vidi u Kritičkom izdanju njegovih knjiga, tamo se prikazuje Andrićeva briga za celinu svakog njegovog dela, za svaku reč i svako slovo. On je ispravljao svaku grešku, najpre u saradnji sa svojom vernom saradnicom Verom Stojić, koja je na više načina stvarala njegovu zadužbinu i sve svoje zadužbini i ostavila – zaključio je akademik Vuksanović.

Prof. dr Zorica Nestorović predstavila je rukovođenje ovim naučnim projektom Kritičkog izdanja Andrićevih dela, tokom sedam godina. Po njenim rečima, prvi koraci u radu učinjeni su u junu 2016. godine, kada je Izvršni odbor SANU, na osnovu predloga Odeljenja jezika i književnosti, doneo odluku o imenovanju članova upravnog odbora zadužbine, i kada je upravni odbor zadužbine, na sednici sredinom septembra 2016. godine, a na inicijativu akademika Mira Vuksanovića i prof. dr Radivoja Mikića, doneo odluku o početku rada na Kritičkom izdanju Andrićevih dela.

Ivo Andrić, (Foto: Tanjug)

Prof. dr Zorica Nestorović osvrnula se i prethodni sedmogodišnji rad, a posebno na nekoliko prethodnih kola u kojima je štampano i celokupno kritičko izdanje od ukupno 136 Andrićevih pripovedaka, celokupni korpus njegove lirike, a zatim i njegovi romani „Gospođica” i „Prokleta avlija”.

– Prema planu rada, do kraja ove godine biće objavljene još dve knjige Andrićevih eseja štampanih za njegovog života, a tokom sledeće godine kritičko izdanje Andrićevih romana „Na Drini ćuprija” i „Travnička hronika” – naglasila je prof. dr Nestorović, uz napomenu da je kritičko izdanje nekog pisca izdanje prvoga reda, da se izrađuje u skladu s naučnim principima i ustanovljenim metodama priređivanja, a ujedno je istorijsko zbog toga što se pritom rekonstruiše geneza od prvog zapisa misli o nekom delu, preko prvog štampanog izdanja, pa do svih izdanja za piščeva života, dok se ne stigne do onog za koje se nedvosmisleno može tvrditi da predstavlja poslednju stvaralačku volju Andrića, koji je od 1911. godine pa sve do svoje smrti branio autentičnost svog teksta.

Ovakav način rada potvrdili su i mladi priređivači dr Jana Aleksić i msr Milan Potrebić, koji su govoreći o Andrićevim esejima ukazali na širinu intelektualnog interesovanja našeg nobelovca, raspon njegovog književnog talenta, razvijenost estetičkog kriterijuma i njegovu pronicljivost u posmatranju istorijskih i političkih prilika.

Marina Vulićević

Izvor: Politika

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Vrijeme je da dekolonizujemo način na koji pričamo o putu ka EU, (VIDEO)
Next Article Zvezda upisala 34. titulu, ubjedljiva pobjeda nakon preokreta nad TSC-om

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Iskušenje poslednjeg ruskog cara Nikolaja Drugog Romanova u Zemlji izlazećeg sunca

Poslednjeg ruskog cara Nikolaja II Romanova u mladosti na proputovanju kroz Japan u glavu je…

By Žurnal

Elizabet Šmit: Afrika i zla carstva

Piše: Elizabet Šmit Prevod: Žurnal Rastuće prisustvo Kine u Africi privuklo je pažnju širom svijeta.…

By Žurnal

Crnogorci se vraćaju ćirilici 

Obradovala me vijest da je Matica crnogorska pripremila izložbu pod nazivom „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

KulturaMozaik

Autointervju Kurta Vonegata: Zašto nikad ne pišem o ljubavi

By Žurnal
Naslovna 1Naslovna 5PolitikaSTAV

DPS opstruiše funkcionisanje države

By Žurnal
Kultura

Miran prolazak pored smrti

By Žurnal
KulturaNaslovna 3

Poslanicima cetinjskim odbornicima, (2. dio)

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?