Sjedinjene Američke Države su se dugo zalagale za demokratiju; međutim, osnovna stvarnost otkriva ružnu nedemokratsku stranu koja je široko rasprostranjena u SAD-u. Dokumentarna serija od pet epizoda CGTN-a „Krhka demokratija, podijeljena Amerika“ prikazuje duboke političke, društvene, ekonomske i kulturne podjele u zemlji koja je argumentovano svjetska najstarija demokratija.
Predsjednik SAD Džo Bajden je rekao: „Donald Tramp i republikanci MAGA predstavljaju ekstremizam koji ugrožava same temelje naše države“.
Bivši američki predsjednik Donald Tramp rekao je: „Džo Bajden je došao u Filadelfiju, u Pensilvaniji, da održi najopakiji govor mržnje i podjele koji je ikada održao američki predsjednik“.
Amerika se raspada. Takozvana „najstarija nezavisna ustavna demokratija“ svijeta je u opasnosti.
Nedavna anketa Njujork tajmsa i Sijena koledža pokazala je da „većina američkih glasača u skoro svim demografskim grupama i ideologijama vjeruje da njihov sistem vlasti ne funkcioniše, a 58 odsto intervjuisanih kaže da je najstarijoj nezavisnoj ustavnoj demokratiji na svijetu potrebna velika reforme ili potpuni remont“.
Šta je ubijedilo američku javnost da je njena demokratija ugrožena?
Novcem se može kupiti sve i svašta
Između 1998. i 2021. godine, novac potrošen na lobiranje u SAD-u skoro se utrostručio, sa 1,45 milijardi dolara na 3,73 milijarde dolara.
Prema OpenSecrets-u, kandidati za Dom i Senat prikupili su 1,7 milijardi dolara i 1,4 milijarde dolara, respektivno, tokom izbornog ciklusa 2022. godine.
Potrošnja na predsjedničke izbore 2020. iznosila je 14,4 milijarde dolara, što je više nego duplo od rekordnog ciklusa iz 2016.
Dani Haiphong, američki nezavisni novinar i istraživač, rekao je: „U Sjedinjenim Državama politički sistem praktično i skoro u potpunosti kontrolišu velike korporacije, veliki privatni monopoli, velike banke.
„Ovi veliki korporativni interesi u kontroli političkog sistema u Sjedinjenim Državama žele kandidate, žele političare koji će nastaviti da služe ovim interesima, pa zato lobiranje nastavlja da raste. Zato je postalo toliko važno za političare, bez obzira na to koja su stranka – Demokratska stranka ili Republikanska partija – da učestvuje u procesu lobiranja. Ako to ne učinite, gubite izbore.“
U intervjuu za PBS Frontlajn, Fred Verthajmer, predsjednik američke neprofitne organizacije Demokratija 21, izjavio je da je „Kongres pokvaren sistem. To je sve više sistem korupcije u kojem politika novca pobjeđuje i tjera politiku građana. Posebne usluge, nepoštenje i obmana nagrizaju sam proces slobode i otuđuju građane od njihove zemlje“.
U avgustu 2022, Njujork tajms je otkrio najveću poznatu donaciju za političko zagovaranje u američkoj istoriji.
Izveštaj IRS-a je otkrio da je dugogodišnji potpredsjednik Federalističkog društva Leonard Leo, koga je Tajms nazvao „Kraljevcem“, donirao oko 1,6 milijardi dolara konzervativnoj neprofitnoj organizaciji Marbl Fridom Trast.
Prema Tajmsu Leo je koristio svoje veze sa republikanskim donatorima i političarima da bi pomogao u stvaranju konzervativne dominacije u Vrhovnom sudu i da finansira bitke oko prava na abortus, pravila glasanja i politike klimatskih promjena.
„Novac je zapravo ono što provjerava sve grane. U stvarnosti, ove grane imaju interakcije. U teoriji bi trebalo da izjednače strukturu moći. Ali novac je zaista bio ključna sila u diktiranju kako sve ove grane i ogranci sprovode (formiraju) politiku“, rekao je Haiphong.
U američkoj politici, novcem se može kupiti sve i svašta, uključujući zakonodavstvo i izborne rezultate
U februaru 2022. Vrhovni sud je suspendovao zabranu gerimanderinga zasnovanog na rasi zasnovanoj na Zakonu o pravima glasa.
Prema SLATE-u, ova presuda implicira da bi „ultrakonzervativna većina dozvolila republikanskim zakonodavcima da eliminišu onoliko većinsko-crnih kongresnih okruga koliko im je volja, maksimizirajući broj sigurnih mjesta GOP-a na srednjim izborima“.
Ako je novac pomogao GOP-u da oblikuje najkonzervativnijeg SKOTA u američkoj istoriji, onda sigurno može pomoći da preuzme Dom.
Stavljanjem novca u srž američke demokratije, američki izborni sistem i vjerovanje ljudi u njega izgleda da se nagrizaju.
Obećanje američke demokratije koje blijedi
Druga anketa NIT/Sijene pokazala je da „glasači u velikoj većini vjeruju da je američka demokratija ugrožena, ali izgledaju izuzetno apatični u vezi sa tom opasnošću, a malo ko je naziva najhitnijim problemom nacije“.
Zašto?
Haiphong je rekao: „I tako mislim da apatija dolazi iz činjenice da njihova agencija (i) njihova sposobnost da izraze političku moć nemaju apsolutno nikakvog mjesta u tom razgovoru. I tako, sa tim dolazi sve više i više nihilizma i još veće otuđenje od političke realnosti koje se pred njima odvijaju“.
Prema studiji politikologa Martina Gilensa sa Prinstona i Benjamina Pejdža iz Northvestern-a, prosječni građani u većini po bilo kom pitanju u ovoj demokratiji vjerovatno neće dobiti ono što žele, ali kada ekonomske elite i interesne grupe žele promjenu politike , to se dešava češće nego što se ne dešava.
Kako su rekli, „ekonomske elite i organizovane interesne grupe igraju značajnu ulogu u uticaju na javnu politiku, ali javnost ima malo ili nimalo nezavisnog uticaja“.
Sada im političko partijsko opredjeljenje postepeno oduzima glasove ljudi.
Ista anketa je pokazala da je 28 odsto svih birača, uključujući 41 odsto republikanaca, reklo da imaju malo ili nimalo vjere u tačnost ovogodišnjih poluizbora zbog sumnje u opšte izbore 2020.
Bez obzira da li su predsjednički izbori 2020. pokradeni ili ne, jedno je sigurno: Tramp je ubijedio svoje stado da je izborni sistem nepovratno korumpiran, pa namjeravaju da remontuju sistem redefinisanjem i ko može da glasa i ko će te glasove brojati.
Haiphong je rekao: „Ali ono što je sada ironično u svemu ovome je da je politički sistem u Sjedinjenim Državama izgubio toliko legitimiteta kod opšte populacije da imate ličnosti poput Donalda Trampa koje su na neki način podstakle ovo antiizborno osjećanje, ovu ideju koja glasa se kradu od GOP-a prvenstveno i jedino. I to je, mislim, iskorišćena je činjenica da imate zaista malo povjerenja u vladu u cjelini među opštom populacijom, a to uključuje i sistem glasanja. Najveća populacija u Sjedinjenim Državama nije populacija sa pravom glasa, (već) populacija bez glasa.“
U SAD je javno mnjenje ućutkano, a obećanje američkih očeva osnivača o demokratiji je prekršeno. Ali srce američke demokratije i dalje kuca, naime velike korporacije. Pošto su oni srce Amerike koje kuca, novac je politička krv koja ga tjera da kuca.
Kako je to rekao bivši predsjednik Džimi Karter, „Sada je to samo oligarhija sa neograničenim političkim podmićivanjem koje je suština dobijanja nominacije za predsjednika ili izabranog predsjednika“.
Izvor: CGTN
