Slikovno pismo s figurama ljudi, životinja i predmeta, bilo je u upotrebi od oko 3000. godine prije nove ere, do 400. godine nove ere. Ubrzo nakon toga, više niko nije mogao da ih čita.
Bio je to ključ koji je otvorio vrata starog Egipta, prije 200 godina Kamen iz Rozete pomogao je da se riješi zagonetka hijeroglifa. Slučajnost je odigrala glavnu ulogu u tom arheološkom krimiću.
Francuski vojnici su bili ti koji su 19. jula 1799. godine iz ruševina u Rozeti, lučkom gradu na delti Nila, izvukli neupadljivu kamenu ploču. Na njenoj površini uklesana su tri teksta. Nijedan od vojnika koji je učestvovao u Napoleonovom egipatskom pohodu (1798-1801) i tog se trenutka spremao za borbu protiv snaga Osmanskog carstva, nije ni slutio kakvo blago su držali u rukama. Ali vijest se ubrzo proširila.
Ploča od magmatske stijene, nalik granitu, visoka 112 i široka 75,7 centimetara, kako se kasnije ispostavilo, dio je mnogo veće antičke ploče-stele. Ali, šta znače ti natpisi, slova i simboli? Ploča je oštećena: u gornjem dijelu, s nečitkim hijeroglifima, nedostaje dvije trećine teksta. Pored toga, i na ivicama su velika oštećenja. Najbolje je očuvan središnji dio teksta, koji je ispisan staroegipatskim demotskim pismom. U donjem dijelu, na starogrčkom, takođe nedostaje jedan veliki dio teksta.
Tajanstveno otkriće
Ali, šta znače ta tri teksta? Da li su to identične poruke na različitim jezicima s različitim pismima? Poručnik Pjer Fransoa-Bušar, komandant Napoleonovog ekspedicionog korpusa bio je potpuno fasciniran. Zagonetka mu nije dala mira. O pronalasku je odmah informisao francuske arheologe koji su sa njim putovali. Ali, ni oni nijesu imali objašnjenje i htjeli su da se ploča odnose u Francusku na dalje istraživanje.
Taj plan je, međutim, propao 1801. godine, zbog pobjede engleskih trupa nad francuskim. Poraženi su pobjednicima morali da ustupe sve svoje drevne egipatske artefakte. I tako je Kamen iz Rozete završio kao ratni plijen u Londonu i sve do danas izložen je u Britanskom muzeju.
Zainteresovani tajanstvenim otkrićem, istraživači iz čitave Evrope pokušavali su da dešifruju hijeroglife. Francuz Silvestre de Sasi najprije je poredio tekst pisan demotskim pismim s tekstom na starogrčkom. Godine 1802. Šveđanin Johan David Akerblad uspio je da pročita imena ispisana demotskim pismom, nadovezavši se time na Sasijev rad. Istovremeno, britanski naučnik Tomas Jang pokušavao je da riješi zagonetku spisa matematički putem, ali nije razumio složenu gramatiku staroegipatskog pisma.
Filolog Šampolion: „Imam ga!“
Proboj je napravio tek francuski lingvista Žan-Fransoa Šampolion: za razliku od Janga on je tečno govorio koptski i znao je mnogo o Egiptu i njegovoj kulturi. Otkrio je da znaci demotskog pisma označavaju slogove, dok ptolomejski hijeroglifi označavaju zvukove koptskog jezika.
„Šampolionu je to omogućilo da dokaže da iza hijeroglifa stoji koptski jezik“, kaže za Deutsche Njelle egiptolog Kristijan Leben iz Hanovera.
„Tako je dešifrovao hijeroglife.“
Sav oduševljen, Šampolion je navodno utrčao u kancelariju svog brata i glasno uzviknuo „Imam ga!“ I nakon toga se onesvijestio.
Egipatski hijeroglifi, slikovno pismo s figurama ljudi, životinja i predmeta, bilo je u upotrebi od oko 3000. godine prije nove ere, do 400. godine nove ere. Ubrzo nakon toga, više niko nije mogao da ih čita. Ali, odakle potiče Kamen iz Rozete? I šta na njemu piše?
Hijeroglifi odražavaju zvukove koptskog jezika
Naučnici polaze od toga da je stela završena oko 196. godine prije Hrista, za vrijeme Ptolomejske ere (oko 323. do 30. godine prije Hrista). Vladavina Ptolomejske dinastije bila je ugrožena borbama za vlast nakon smrti Ptolomeja IV. Kada je 204. godine prije Hrista izbila pobuna, bila je potrebna lojalnost faraonu. Sinod egipatskih sveštenika 196. godine prije Hrista je sastavio takozvani „Dekret iz Memfisa“.
Pisan je tako da su mogle da ga čitaju tri grupe ljudi: sveštenici, kao riječi božje u hijeroglifima, činovnici na egipatskom jeziku s demotskim pismom i grčki vladari nad Egiptom na starogrčkom. Identične stele trebalo je da budu postavljene u svim egipatskim hramovima.
Pomoću Kamena iz Rozete, Žan-Fransoa Šampolion stvorio je abecedu fonetskih hijeroglifa. Drugi naučnici su time u potpunosti mogli da prevedu tekst.
„Zahvaljujući Kamenu iz Rozete, Šampolion je uspio da dešifruje hijeroglife. Egipćani su tako ponovo dobili svoj glas“, kaže Leben koji vodi egipatsko odeljenje u muzeju Kestner u Hanoveru.
„Istovremeno, to je bio trenutak rađanja egiptologije“.
Spor oko vlasnika
Do dana današnjeg Kamen iz Rozete važi za jedno od najvažnijih arheoloških otkrića. Njegov značaj je ogroman – ne samo za nauku. Ali, kome pripada artefakt koji je u Englesku stigao tokom kolonijalnog perioda?
„Kamen pripada čovječanstvu, gdje god se ono nalazilo“, kaže njemački egiptolog Kristijan Leben.
„Egipatski predmeti u muzejima širom svijeta najbolji su ambasadori Egipta van zemlje“.
Koristi od njih ima i turizam, koji donosi novac u zemlju faraona.
Leben trenutno priprema veliku izložbu o Kamenu iz Rozete u muzeju Remer i Peliceus u Hildeshajmu.
Izložba „Dešifrovano“ počinje 9. septembra 2023. godine. Velika dostignuća naučnika slavi i izložba koja će 13. oktobra 2022. godine biti otvorena u Britanskom muzeju u Londonu – tačno 200 godina nakon što su hijeroglifi dešifrovani.
Izvor: Vijesti
