Subota, 2 maj 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
MozaikNaslovna 3

Misli o Njegošu Vladike Nikolaja

Žurnal
Published: 3. maj, 2022.
Share
Njegoš, (Foto: Arhiva)
SHARE

Vladika Petar II Njegoš označava veliki praznik u životu Srpstva. On stoji usamljen među ostalim znamenitim Srbima, bez prethodnika i bez sledbenika. Njegov jedini prethodnik jeste donekle velika duša srpskog naroda, izražena u narodnoj poeziji.

Vladika Nikolaj (Foto: Vikipedija)

Narod i slavljenje velikana

Ne treba se bojati da jedan narod ne pretera u proslavljanju svojih svetitelja i učitelja, svojih viteza i dobrotvora, srži srži svoje i najboljeg ploda istorije svoje, nego se treba više bojati da narod ne zatvori kapiju za leđima svojim i zaboraviv imena i vrline svojih velikana, ne preda se samo brizi o danu i komadu. Izbrisaće se brzo takav narod sa lica zemljinog, i naslediće ga onaj narod koji stalno ima pred očima živu galeriju svojih velikih i svetlih duhova, te gledajući njih razvija u sebi stremljenje ka dobru, pojačava veru u dobro; i, gledajući njih, ima se koga stideti u nevaljalstvu svom i kime krepiti u stradanju svom.

Pesnik Njegoš

On je milozvučna truba rodoljublja i svog i vascelog plemena crnogorskog, najdivnijeg i najčistijeg među plemenima slovenskim. On je artikulisao rodoljublje svih srpskih pokolenja od prvih pokrštenih Srba do sebe; on ga je objasnio, opravdao, udubio do biblijske dubine i uzvisio do duhovne borbe među Arhanđelom i Satanom.

Praznik u životu srpstva

Vladika Petar II Njegoš označava veliki praznik u životu Srpstva. On stoji usamljen među ostalim znamenitim Srbima, bez prethodnika i bez sledbenika. Njegov jedini prethodnik jeste donekle velika duša srpskog naroda, izražena u narodnoj poeziji.

Srpska religioznost

Srpski narod nije ni više ni manje religiozan od drugih hrišćanskih naroda njegove kulture; no srpski narod, kao i svi narodi uopšte, ima vrlo malo pravih, nadahnutih, religioznih ljudi. Ovi su, uostalom, najređi ljudi u svetu. Mi Srbi imamo Njegoša. U novoj srpskoj istoriji nema ličnosti koja bi se u pogledu religioznosti mogla i izdaleka ravnati s Njegošem.

Njegoševa misao

Njegoševa se misao prostire još i za granicu korisnoga, praktičnoga. Njegoš teži da obosnuje svet, da ga pojmi kao celinu i da opredeli mesto čoveka u toj celini.

Svetlost

Uz život ide i svetlost. Svetlost je drugo čudo prirode, koje ju čini lepotom. Za Njegoša je lepota nerazdvojna od sve svetlosti kao i od života.

Njegoš i svetlost

Vera Njegoševa jeste vera u svetlosti, njegov moral sastoji se u ljubavi prema svetlosti, njegova genijalnost u svetlosnom entuzijazmu.

Cetinjski knez

I ovaj siromašni mladi knez s cetinjskoga polja, koji se po lepoti i mudrosti mogao ravnati s najlepšim i najmudrijim u svetu, osećao se ubitačno usamljen. On je sebe video na visini između koje i neba nije bilo posrednika, sem ćudljive stihije.

Trnov venac na glavi i teški krst na leđima!

Svet za njegoša

Njegoš je i artist i moralist, i skeptik i teist, i pesimist i optimist i darvinist i biblioverujući. Za njega je ovaj svet čas delo Božje, čas delo pakleno; život je čas kao najregulisaniji mehanizam, čas opet kao „besmisleni sajam“.

Pesnikove misli

Njegoš ima više da kaže nego što može da izrazi. On ima više misli i osećanja nego reči.

Drugi svetovi

Život pak drugih svetova u vasioni izgleda srećniji i harmoničniji od života zemaljskog. Izgleda Njegošu da Zemlja jedina remeti harmoniju ostalih sjajnih kola u prostoru, ili, drukčije rečeno, izgleda da je jedino na njoj harmonija poremećena.

Njegoševa teologija

Priroda je Njegoševa teologija.

Njegošev Bog

Bog je za Njegoša apsolutna intelektualna stvaralačka moć u vasioni. Bog je „umna sila“ koja gospodari „grdnom mješavinom“ prirodnih stvari i pojava; Bog je um koji stvara lepo i dobro, koji haosu daje oblik i harmoniju…

Bog je jedan „ognjeni okean“, iz koga se rasipa u lučama svetlost i toplota, tj. život po celome prostoru.

Njegoševo poimanje Kosova

Samo Srbin može pojmiti ove reči, jer samo Srbin poima i dušom i srcem Kosovo, s kojim je, opet, nerazdvojno vezano i koje osvećuje ime Obilića.

Heroj

Heroji, po Njegošu, svršuju tragično.

Život heroja je, bez izuzetka, tragedija. Heroj dolazi u svet kao zatočnik pravde; život njegov od početka nije njegov; heroj je žrtva, uvek, bez izuzetka, žrtva…

On je usamljen, no on stoji na svome mestu do kraja. Nepravda nad njim trijumfuje, no on ostaje saveznik pravde do groba.

Heroj je predmet zavisti još i zato što večito živi.

Osveta pravde

Osveta pravde je za Njegoša delo sveto, božansko. Osvetnik pravde može da bude samo blagorodni vitez, kao što su Obilić ili Mićunović.

Religija Njegoševa

Religija Njegoševa izražava ceo jedan život, život pesnika i heroja; ona predstavlja neugasivi oganj, kome je jedan veliki um svetlost i jedno veliko srce toplota.

Naučnik i pesnik

Naučnik posmatra iz daljine prirodu i opisuje je; pesnik staje rame uz rame sa stvarajućim silama i sam s njima dela. Naučnik je hladan i trezven, on sve hladnokrvno, s nepoverenjem, često cinizmom posmatra i klasifikuje; pesnik je polubog, demijurg, koji stvara ili kroz koga Bog stvara.

Poeta – božji sveštenik

Poeta je pravi Božji sveštenik; njegov je poziv stalno veličanje Tvorca; on je nadahnut s visine, rođen je od Duha Božjega i devojke Zemlje.

Dositej i Njegoš

Dositej se oseća u ovom svetu kao doma, Njegoš kao stranac. Dositej je pre svega učitelj-praktičar, Njegoš pre svega umetnik-transcendentalist. Dositej je pobožan, Njegoš religiozan.

Misao o prirodi

Prva Njegoševa misao o prirodi jeste njena lepota. Priroda je tako nesumnjivo lepa kao što nesumnjivo postoji; ne, još je izvesnija i nesumnjivija njena lepota no njena egzistencija.

Njegoševa Crna Gora

Crna Gora, mala po prostranstvu, deo dela jedne države, bila je u očima svog nadahnutog gospodara velika svojom istorijskom ulogom. Ova njena istorijska uloga počinje Kosovom, do Kosova ona za vladiku nema istorije; Kosovo je početak njene istorije,
jer je početak njenog heroizma.
Stojeći na strani pravde, Crna Gora stoji na strani Boga protiv Satane.

 

Iz knjige Misli vladike Nikolaja,

izabrao i uredio Dragan Lakićević,

Izvor: Pečat. RS

 

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Frejming rata
Next Article „Mitrogol“ za istoriju, postao rekorder Čempionšipa posle kanonade protiv Lutona

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Propisi ne prepoznaju kategoriju „đak generacije”

Na kraju svake nastavne godine nerijetko svjedočimo popriličnim tenzijama, nezadovoljstvu, primjedbama, prigovorima i žalbama od…

By Žurnal

Nikšićko pre-sa-biranje

Piše: Milija Todorović Partija za koju (na osnovu SKY prepiske) osnovano sumnjamo da je ispostava…

By Žurnal

Tačno u podne: Ko je Juda iz Krcunovićevog teksta?

Zna da ode u Carigradsku patrijaršiju, zna evo i u Vensminstersku opatiju, možda ga ipak…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

DruštvoKulturaMozaikNaslovna 1STAV

Katunsku nahiju su naselili Hercegovci!

By Žurnal
Mozaik

U poslednjih 50 godina broj divljih životinja opao je za 70 procenata

By Žurnal
ŽURNALIZAMNaslovna 3

Temelji dejtonske BiH uzdrmani danas u Njujorku

By Žurnal
DruštvoMozaikNaslovna 6PolitikaSTAV

Petrovdanska skupština

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?