Kipar se nalazi među pet najvećih izvora stranih direktnih investicija u Crnoj Gori, ali iza tog kapitala ne moraju nužno stajati kiparski investitori. Savjet stranih investitora u Crnoj Gori (MFIC) navodi da ulaganja sa Kipra često mogu predstavljati „ofšor“ kapital ili vlasničke strukture kompanija. Zbog toga je otežano utvrditi ko su krajnji vlasnici kapitala i sa kojim konkretnim projektima su ta ulaganja povezana.
U analizi „Trendovi kretanja stranih direktnih investicija u Crnoj Gori od 2015. do 2025. godine“ MFIC upozorava da podatke o ulaganjima prema zemlji porijekla treba tumačiti sa oprezom. Naime, strane direktne investicije po državama evidentiraju se na osnovu zemlje iz koje je izvršena platna transakcija, a ne nužno prema stvarnom porijeklu kapitala. To znači da država koja se u statistici pojavljuje kao izvor investicije može predstavljati samo posrednu tačku preko koje je novac plasiran u Crnu Goru.
MFIC kao posebno zanimljiv primjer izdvaja Kipar.U izvještaju se navodi da investicije sa Kipra često mogu predstavljati „ofšor“ kapital ili vlasničke strukture kompanija, a ne nužno kiparske investitore. Zbog toga je, kako se navodi, otežano identifikovanje krajnjih vlasnika kapitala i konkretnih projekata sa kojima su ta ulaganja povezana.
Drugim riječima, podatak da je određeni iznos investicija stigao sa Kipra ne mora automatski značiti da je riječ o kapitalu čiji su krajnji vlasnici iz te države.
Ko zaista ulaže u Crnu Goru: Kipar među pet najvećih, MFIC ukazuje na offshore kapital
Takva metodologija je važna prilikom tumačenja rang-lista najvećih stranih investitora u Crnoj Gori, jer zemlja iz koje je izvršena transakcija i stvarno porijeklo kapitala ne moraju uvijek biti isti. Prema analizi MFIC-a, posljednjih godina najveći prilivi i rast stranih direktnih investicija registrovani su iz Srbije i Turske. U slučaju Turske, značajniji rast ulaganja bilježi se od 2022. godine, posebno u sektoru nekretnina, što je tu zemlju svrstalo među vodeće investitore u Crnoj Gori tokom 2024. i 2025. godine. MFIC ocjenjuje da je ovaj trend djelimično podstaknut očekivanjima da bi Crna Gora mogla postati naredna članica Evropske unije, što investitorima iz zemalja van EU može pružiti dodatnu sigurnost i povećati atraktivnost tržišta.
Investicije iz Rusije i dalje imaju značajan udio, ali je u izvještaju zabilježen njihov pad nakon uvođenja međunarodnih sankcija kojima se pridružila i Crna Gora. Kada je riječ o državama članicama Evropske unije, MFIC navodi da najveći priliv dolazi iz Njemačke, dok ulaganja iz Sjedinjenih Američkih Država bilježe kontinuirani rast od 2022. godine. Analiza bilježi i novu promjenu u strukturi investitora – Češka Republika se prvi put pojavljuje među značajnijim državama koje ulažu u Crnu Goru.
Rast čeških investicija tokom 2025. uglavnom se odnosi na manje projekte u IT sektoru, kao i početna ulaganja u potencijalno veće projekte. MFIC ipak napominje da je snažniji rast djelimično posljedica niske baze iz prethodnog perioda. Izvještaj pokazuje i da visoka pozicija neke države po ukupnom prilivu stranog kapitala ne znači nužno i snažno prisustvo u produktivnim investicijama.
Turska je, prema MFIC-u, druga po ukupnom prilivu stranih direktnih investicija, ali se nalazi tek na šestom mjestu kada se posmatraju produktivna ulaganja. Ovi podaci ukazuju da ukupni iznos stranih investicija sam po sebi ne daje potpunu sliku o njihovom stvarnom ekonomskom značaju.
MFIC u analizi dodatno upozorava na ograničenu dostupnost detaljnih podataka o stranim direktnim investicijama, posebno na sektorskom nivou, što otežava preciznije praćenje gdje kapital završava i kreiranje ciljanih investicionih politika.
Izvor: Bankar.me
