Ovaj datum i ovaj grad je, od nekadašnjeg simbola hrišćanskog trijumfa u ovom svijetu, postao slika i prilika njegovog, trenutnog, nejedinstva i poraza

Piše: Naš stalni dopisnik sa Divljeg zapada Milija Todorović (u ulozi Garija Kupera)
Na današnji datum, 1453.g. mnogo brojnije snage otomanskog imperatora Mehmeda II Osvajača, osvojile su Carigrad, mijenijumsku prestonicu istočno-romejskog carstva, i do dan danas, 570 godina kasnije ovaj grad je u rukama turske države, političke i pravne nasljednice Mehmedovog carstva. Posljednjem vizantijskom caru Konstantinu XI, u pomoć su pritekli pojedini hrabri Đenovljani i njihova flota, što se pokazalo nedovoljno spram turske sile. Rimski papa je pomoć uslovljavao prethodnim primanjem unije od strane Carigrada.
Ovim hrišćanskim porazom okončalo se razdoblje Srednjeg vijeka. Kasnije, mnogo puta, ukazala se prilika da hrišćanske zemlje povrate vlast nad drevnom prestonicom koja se proteže na dva kontinenta, ali su velike sile sa Zapada (na prvom mjestu Britanija) zaustavile prodor Rusa 1878, i prodor udruženih balkanskih zemalja u Prvom balkanskom ratu 1913.g.
U današnjem Istanbulu (čije ime je je tek turcizirani izgovor grčkog „Is Ton Polin“ naziva za Grad; ili ostatak onog KonSTANtinoPOLis – „Stanpol“) kao zatočenik živi i djeluje Carigradski patrijarh, dok je Justinijanova zadužbina iz 6. vijeka Aja Sofija, ponovo pretvorena u džamiju, nedavnom odlukom Erdogana.
Zato je ovaj datum i ovaj grad, od nekadašnjeg simbola hrišćanskog trijumfa u ovom svijetu, postao slika i prilika njegovog, trenutnog, nejedinstva i poraza.
