U filmu “Valter brani Sarajevo” mnogo je kultnih rečenica i dijaloga, a jedan od vanvremenskih, kojim bi se možda najbolje mogla opisati trenutna ekonomska i finansijska situacija u svijetu, ali i budućnost, jeste: “Vazduh trepti, kao da nebo gori. Sprema se oluja”.
Iako mnogi evropski zvaničnici iz ECB-a, MMF-a i Evropske unije posljednjih nekoliko sedmica gotovo slavodobitno ističu kako inflacija usporava, ima i onih koji upozoravaju da se radi samo o zatišju, predahu pred buru, veliku ekonomsku i finansijsku krizu goru i od one 2008. Ukazuju kako svi ekonomski pokazatelji i trendovi ipak dovode do zaključka da je Evropa daleko ne samo od kraja već i pika inflacije. I istina, kada sagledamo sve, realno, ne uzimajući u obzir populizam političara i onih koji su se stavili u njihovu službu, takav jedan scenario je više nego očigledan, pogotovo jer se ratu u Ukrajini ne nazire kraj.
Evropljani, koji su prije nekoliko mjeseci svoje građane upozoravali na jedan kataklizmičan energetski scenario, za sada su, kako stvari stoje, izbjegli “blekaute” zbog blage zime, ali je veliko pitanje šta će biti naredne.
Kao drugo, rigoroznim monetarnim mjerama koje centralne banke sprovode kako bi suzbile inflaciju dizanjem kamatnih stopa, liječe jedan, ali i prave drugi problem, jer se pravi vještačka recesija. Takođe, utisak je da samo udžbeničko podizanje kamatnih stopa neće moći suzbiti ovu inflaciju, jer su uzroci mnogo dublji i kompleksniji.
Pored toga, polako ali sigurno na naplatu dolazi i prekomjerno štampanje novca tokom pandemije, ali i bumerang efekat sankcija Rusiji. Ako analiziramo strukturu inflacije, može se vidjeti da su njeni najveći pokretači energenti i hrana. Cijena energenata sigurno se neće još dugo vratiti na prijeratni nivo, ali se i novi rast cijena hrane može očekivati zbog izuzetno visokih ulaznih troškova. Za razliku od proljetnje, cijena prošlogodišnje jesenje sjetve u prosjeku je bila viša za tri do četiri puta. Sve to će ubrzo doći na naplatu.
Iako se evropski zvaničnici hvale da su se navodno oslobodili zavisnosti od ruske nafte i gasa, istina je sasvim drugačija. Ne kupuju direktno od Moskve, već preko posrednika, plaćajući daleko više cijene.
Kada podvučemo crtu, ova godina ne izgleda nimalo obećavajuće. Mnoge fabrike će biti zatvorene, doći će do rasta nezaposlenosti i socijalnih nemira. A u kom pravcu ide svijet, najbolje ilustruje i podatak da je tokom posljednje dvije godine gotovo uduplano bogatstvo jedan odsto najmoćnijih ljudi na ovoj planeti. U isto vrijeme, došlo je do rasta ekstremnog siromaštva.
Izvor: glassrpske.com
