Creda, 1 jul 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
KulturaNaslovna 2

Petar II Petrović Njegoš: Crnogorci ne ljube lance

Žurnal
Published: 30. januar, 2022.
Share
Lanci Sv. Petra, Rim, (Foto: Vikipedija)
SHARE

Časne verige svetog apostola Petra

Sveti apostol Petar spominje se ovoga dana zbog veriga, u koje bi okovan od bezakonog Iroda, i koje pri pojavi angela u tamnici spadoše s njega (Dap 12, 7). Te verige čuvahu hrišćani koliko zbog uspomene na velikog apostola, toliko i zbog njihove celebne moći, jer se mnogi bolesnici izlečiše dodirom o njih (kao i o ubrus apostola Pavla, Dap 19, 12). Patrijarh jerusalimski sveti Juvenal dade te verige na dar carici Evdoksiji, prognanoj ženi cara Teodosija Mlađeg, a ova ih prepolovi, pa jednu polovinu posla crkvi Svetih apostola u Carigrad, a drugo svojoj kćeri carici Evdoksiji, ženi Valentijanovoj u Rim. Ova Evdoksija sazida crkvu Svetog Petra, i položi u nju ove verige zajedno sa onim, u koje beše Petar pred svoju smrt okovan od cara Nerona (v. 29. jun).

Razapinjanje Svetog Petra, Karavađo, (Foto: Vikipedija)

Petar II Petrović Njegoš: Crnogorci ne ljube lance

Književnik Ljubomir Nenadović na putovanju kroz Italiju u Rimu je sreo vladiku Petra II Petrovića Njegoša. Sećanje na susret je zabeležio u „Pismima iz Italije“

Srpski književnik i diplomata, Ljubomir Nenadović (1826-1895), svoje utiske i doživljaje sa proputovanja po Italiji posle 1850. godine je sažeo u putopisu „Pisma iz Italije“. Majstor pera, opisivao je karakter italijanskog društva i mentalitet ljudi, često ih poredeći sa svojim srodnicima, prema kojima nije krio divljenje. Pisao je sa puno humora, vedro i iskreno, ne pretendujući na visok književni domet, već da pisma budu zanimljiva i razumljiva svima. Govorio je: „Svaki čitatelj može držati da su upravo njemu pisana.“

Upoznao je mnogo uticajnih i živopisnih ljudi o kojima je ostavio svedočanstvo u svom delu. Najveći utisak na njega je ostavio susret sa vladikom Petrom II Petrovićem Njegošem, u Rimu aprila 1851. godine. Vladika je u Italiji boravio kako bi malo oporavio svoje narušeno zdravlje. Sa Nenadovićem i svoja tri pratioca je obilazio Rim, čija klima mu je prijala.

Cetinjski vladika i vladar Crne Gore sa književnikom je posetio jednu od najpoznatijih rimskih crkava, Sv. Petra u lancima, u kojoj se nalazi čuveni Mikelanđelov Mojsije i kao relikvija čuvaju lanci kojima je navodno sveti Petar bio okovan u Jerusalimu.

Lanci Sv. Petra, Rim, (Foto: Vikipedija)

U Rimu poslužilo je vladiku i dobro vreme i dobro zdravlje. Otkako smo ovde, niti je bilo oblačnoga dana, niti se vladici vraćao kašalj. Pored svega mnogoga hodanja i voženja, nigda se nije potužio da je umoran, ili da nije mogao spavati. U Neapolju mnogo je noći zbog kašlja proveo sedeći u stolici. Gledanje znamenitosti po Rimu vrlo ga zanima. Crkvu Svetoga Petra sam je premerio koracima i kazao mi da zapišem. Ima dužine sto osamdeset četiri, a širine sto četrdeset koraka. Kad smo izvan Rima jednom u polju bili, i toliko koraka premerili i označili nismo mogli verovati: tako mnogo prostora zauzme čitava njiva.

U crkvi Svetoga Petra kao osobita svetinja čuva se lanac kojim je Sveti Petar u Jerusalimu u tamnici bio vezan. To je onaj lanac što je u našem narodu poznat pod imenom Časne verige. U kalendaru, u mesecu januaru, njima je posvećen jedan dan. Sećam se da kod nas mnogi razbiraju kad su Časne verige, da se ne bi ogrešili i u taj dan štogod radili. Taj lanac čuva se kao svetinja i stoji u kovčegu svagda pod ključem. Kaluđer kad ga pokazuje otmenim putnicima, sa velikom pažljivošću otvara skrinju, vadi lanac iz pamuka, i sa osobitom pobožnošću prinosi ga poklonicima, te ga oni, klečeći, sa skrštenim rukama, celivaju. Kad je kaluđer prineo vladici ove verige, vladika ih odmah uze u svoje ruke, rasteže ih da vidi kolike su i čudeći se kako su dugačke, reče:

„Ala su ga dobro vezali!“

Zatim ih vrati kaluđeru, koji od čuda jedva je mogao zapitati:

„Zar ih neće vaša svetlost celivati?“

Vladika mu, polazeći, odgovori:

„Crnogorci ne ljube lance!“

Sava Samardžić

Izvor: Stanje Stvari

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Saga o Vešcu Andžeja Sapkovskog: Uloga tehnologije u rađanju novih mitologija
Next Article Turska spoljna politika – jedan pravac, više naizmeničnih smerova

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Radonjić: Smjenom predsjednika Parlamenta, parlamentarne većine više nema

Smjenom predsjednika Parlamenta, parlamentarne većine više nema. Ne samo dosadašnje, već je nema uopšte (nije…

By Žurnal

Samo vi radite tuđ posao

Za ovu godinu dana u resornom ministarstvu, Radulović se na djelu pokazao kao čovjek kulturne…

By Žurnal

Tijana je zdrava i udara jako – Srbija u četvrtfinalu EP

Ženska odbojkaška reprezentacija Srbije savladala je selekciju Švedske rezultatom 3:0 (25:17, 25:13, 25:16) i plasirala…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

Naslovna 2STAV

Da li vi uvijek jedno mislite, drugo govorite a treće radite?

By Žurnal
Kultura

Nova studija potvrdila srpsko poreklo krstionice kneza Višeslava

By Žurnal
Naslovna 2STAV

Bukhardov istorijski skepticizam i komunistička ”eshatologija”

By Žurnal
KulturaNaslovna 6

Gostovanje istoričara književnosti Mila Lompara u Nikšiću, (VIDEO)

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?