Creda, 25 mar 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Društvo

Pet stvari koje treba da znate o kaptagonu

Žurnal
Published: 24. septembar, 2023.
Share
Kaptagon, (Foto: Rojters)
SHARE

Droga kaptagon postaje sve veći problem na Bliskom istoku, ali i u Evropi. Šta je ona i odakle dolazi?

Kaptagon, (Foto: Rojters)

Kaptagon, poznat još i kao „kokain za sirotinju“, jedna je od droga koju koriste mladi širom Bliskog istoka i severne Afrike. Nekada izdavan kao lek, kaptagon je u većini zemalja postao ilegalan 1986. godine i povučen je iz medicinske upotrebe. Međutim, njegova nedozvoljena verzija pojavila se ponovo u istočnoj Evropi i na Bliskom istoku početkom 2000-ih.

1. Šta je uopšte kaptagon?

Kaptagon je naziv psihoaktivnog leka koji je prvobitno proizveden u Nemačkoj, gde su ga doktori uglavnom prepisivali kao lek za ljude s poremećajem pažnje.

Njegova današnja upotreba sasvim je drugačija. Mladi na Bliskom istoku najčešće ga koriste kao drogu koja se konzumira na žurkama. Takođe, postoje podaci da tu sintetičku drogu koriste i vojnici u ratu u Siriji kako bi smanjili umor i poboljšali svoje borbene performanse.

Tableta kaptagona sadrži fenetilin, sintetički amfetamin, kofein, kao i druge stimulanse.

2. Koliku zavisnost stvara kaptagon?

Njegovi efekti na nervi sistem slični su onima koje stvara amfetamin. Euforija, poboljšane fizičke i mentalne sposobnosti, kao i povećana budnost samo su neke od reakcija.

Međutim, intenzivna upotreba sa sobom nosi rizik od srčanih problema i oštećenja kognitivnih funkcija. Takođe stvara i efekat zavisnosti.

Glavni problem je što neke od tableta koje se proizvode u nelegalnim laboratorijama sadrže velike količine fenetilina, sintetičke droge iz porodice kojoj pripada i amfetamin.

3. Gde se proizvodi kaptagon?

Tokom poslednje decenije, Sirija je postala najveći proizvođač i izvoznik kaptagona, zbog čega je često nazivaju i „narko državom“ Bliskog istoka. Vlada Velike Britanije procenjuje da se oko 80 odsto kaptagona u svetu proizvede upravo u toj zemlji.

Popularnost te droge u Siriji naglo je porasla posle talasa demonstracija 2011. godine u okviru tzv. „Arapskog proleća“. Mnogi svetski mediji, ka npr. BBC, navode da sirijska farmaceutska industrija olakšava sve faze proizvodnje i krijumčarenja kaptagona. Predsednik Sirije Bašar al Asad negira da njegova vlada ima bilo kakvu vrstu profita od te droge.

Mnogi, međutim, tvrde da je kaptagon postao ekonomska slamka spasa za sirijsku vladu koja je pod međunarodnim sankcijama još od izbijanja rata 2011. godine. Procenjuje se da je samo u 2021. trgovina kaptagonom u Siriji dostigla vrednost od 5,3 milijarde evra. Droga se pretežno izvozi u zemlje Persijskog zaliva skrivena u proizvodima poput žitarica i voća.

4. Gde se sve kaptagon izvozi?

Iako sve zemlje u neposrednoj blizini Sirije imaju stroge zakone i oštre kazne po pitanju krijumčarenja droge, kaptagon se i dalje švercuje u velikim količinama.

Jedna od zemalja koja je odlučna da stane na put ilegalnoj trgovini je Jordan. Ministar spoljnih poslova te zemlje izjavio je u julu ove godine da je tokom poslednje dve godine zaplenjeno više od 65 miliona tableta kaptagona. Glavni razlog tako efikasne zaplene jeste to što jordanska vojska protiv krijumčara droge duž granice sa Sirijom sprovodi politiku „pucaj da ubiješ“.

5. Da li se kaptagon širi i na druga mesta?

Pouzdani statistički podaci o rasprostranjenosti kaptagona širom sveta ne postoje. Međutim, vlada zabrinutost da on postaje sve veći problem i u evropskim zemljama. Novi izveštaj Evropskog centra za praćenje droga i narkomanije (EMCDDA) sugeriše da bi Evropa mogla da postane ključna tranzitna zona za kaptagon koji je namenjen Bliskom istoku.

Članice Evropske unije su samo u periodu od 2018. do 2023. godine zaplenile oko 127 miliona tableta (1.773 kilograma). Najveća zaplena od 84 miliona tableta dogodila se u Italiji 2020. godine.

Dodatni problem je to što se kaptagon proizvodi i u EU, uglavnom u nelegalnim laboratorijama u Holandiji.

U izveštaju EMCDDA se naglašava da je potrebna koordinisana akcija članica EU kako bi se sprečila proizvodnja i transport kaptagona kroz Evropu ka Bliskom istoku.

U trenutku pisanja ovog teksta nisu bili dostupni podaci o procenjenoj upotrebi te droge u zemljama EU i Bliskog istoka.

Frederik Švaler

Izvor: Dojče Vele

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Dominacija Tojote na listi nesalomivih automobila
Next Article Kako su Stari Sloveni zauvjek promjenili lice Balkana

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Posljednje Novo ljeto mitropolita Amfilohija

Podsjećamo čitaoce Žurnala na posljednju novogodišnju besjedu blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija izrečenu 13/14. januara 2020. godine,…

By Žurnal

Nova neizvesnost u bankarskom sistemu

Nakon preuzimanja Prve republičke banke od strane J.P. Morgana nastupilo je zatišje. Ali, ništa više…

By Žurnal

VAR SOBA: Ruski klizači u svim reprezentacijama!

Piše: Oliver Janković Naš treći tekst o Zimskim olimpijskim igrama 2026 neće biti o Franju…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

DruštvoNaslovna 4

Blumberg: Globalna ekonomija rizikuje stagnaciju, usled usporenja globalnih divova Kine i Nemačke

By Žurnal
DruštvoKulturaNaslovna 6STAV

Miloš Ković: „Sloboda” – ključna reč iz 1804. godine

By Žurnal
DruštvoKultura

„Sveti gral potonulih brodova“: Iz mora kod obala Kolumbije biće izvučena olupina sa blagom vrednim 19 milijardi dolara

By Žurnal
DruštvoKulturaPolitikaSTAV

Stefan Mitrov Ljubiša: Čovjek koji je pružio ruku da ne bi odustao od sebe

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?