Izložba pod nazivom Ciklus slika „Kragujevac 1941″ Petra Lubarde otvorena je sinoć, povodom Sretenja i Dana državnosti Republike Srbije, u foajeu Dvorane Park u organizaciji Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori. Zbirka se sastoji od 27 slika koje su rađene na platnu, drvetu i papiru. Završene su u roku od dvije godine i poklonjene Kragujevcu, a 15. februara 1976. godine otvoren je Muzej
Kako je na otvaranju izložbe kazao kustos, dr Nikola Govedarica, 27 radova zapravo predstavljaju fragmente jedne velike slike, koja nosi naziv Dosta krvi, dosta ubijanja, jer je Lubarda osjetio kroz šta su prošli zarobljenici strijeljani u Kragujevcu u oktobru 1941. godine.
Petar Lubarda je dvije godine proveo u logorima u zatočeništvu, znao je kako su se ovi ljudi osjećali. Mi dolazimo iz grada stradalnika, gdje su samo za nekih sedam sati, 21. oktobra, od sedam ujutru do pola tri, njemačke jedinice ubile oko dvije i po hiljade civila. Za tri dana, koliko je strijeljanje trajalo, ubijeno je preko tri hiljade ljudi – kazao je između ostalog Govedarica.
Poetsko nadahnuće može se primijetiti po upečatljivim i potresnimnaslovima pojedinih slika: Noć uoči tragedije, Bezlični stroj, Ovo su bili đaci. A sve one zajedno su povezane u duboko humano, antiratno djelo kojim je na neki način, Petar Lubarda rekapitulirao svoje veliko životno i kreativno iskustvo
Na mjestu masovnog strijeljanja u Kragujevcu 1941. godine, osnovan je spomen park i ustanova kulture Spomen park kragujevački oktobar, a 1976. godine sagrađen je i muzej „21. oktobar”, navodi šef galerije, kustos mr Nenad Ristović.
Osnovna koncepcija Memorijalnog parka bila je stvaranje prostora u kojem ljudi mogu da borave, bez pretjeranog osjećaja patetike, oslanjajući se na organizaciju 14 humki, u skladu sa priordom. Park se prostire na 360 hektara, humke su povezane kružnim stazama, čitav park je oplemenjen skulpturama, a ima 10 spomenika – dodao je Ristović.
Kragujevac je, 21. oktobra 1941. godine, izgubio svakog desetog stanovnika. Svojim velikim djelom Lubarda ih je odveo u vječnost
Preko pet miliona ljudi do sada je posjetilo Muzej, a velika zasluga za to ide Petru Lubardi. Borba sa mrakom i kamen, kako ističu poznavaoci Lubardinog slikarstva, slili su se u neki vremenski nesklad i vječiti sklad, poručila je predsjednica Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori, prof. dr Jelica Stojanović.
Kako su zabilježene Lubardine riječi “Uvijek se borimo sa nekim mrakom u težnji da ga osvijetlimo”, takvo mu je bilo i slikarstvo: dijalog sa sudbinom , magijski čin u otkrivanju tajni života. Zato on nije, kako kaže Duško Trifunović, slikuckao, ni prebrojavao tonove, ni pipkao platno mekim četkicama. Slikao je četketinama, noževima, šakama, prstima, pesnicama, mlatio metlama, poliva, gazio, prosipao boju iz kofe, gađao platno sunđerima – navela je dr Stojanović.
Sinovac velikog slikara, Đuro Lubarda, poručio je da je vrlo ponosan na Herceg Novi, u kom su se održale brojne izložbe, promocije knjiga o Lubardi, kao i naučni skup posvećen Ivo Andriću i Lubardi.
O ovoj izložbi nema šta da se kaže, ona mora da se gleda. Izazovno je da će 1. marta, poslije toliko godina, u Skoplju biti restaurirane sve slike Petra Lubarde i biće upriličena izložba na državnom nivou – kazao je on i podsjetio na izložbu u Nišu 1979. godine, u vrijeme zemljotresa na crnogorskom primorju, koju je Petar Lubarda posvetio ugroženom stanovništvu.
Izložba Ciklus slika Kragujevac 1941. je susret sa oktobarskim stradanjem nevinih žrtava u Kragujevcu, 21. oktobra 1941. godine, koju je dočarao veliki Petar Lubarda genijalnošću, epskom i apstraktnom umjetnošću.
Otvaranju izložbe prisustvovao je konzul Republike Srbije u Herceg Novom, Mićo Rogović.
Izvor: Matica srpska, društvo članova članova u Crnoj Gori
