Iako je životni standard u Crnoj Gori mnogo niži nego u zemljama Evropske unije, ovog ljeta primjetno je da su cijene određenih proizvoda u crnogorskim marketima mnogo više
Pojedine vrste mesa, mlijeka ili brašna jeftinije su u Briselu ili Barseloni nego u Podgorici. Svjedoči tome da građani po namirnice idu u susjedne države. Ako se trend poskupljenja nastavi, upozoravaju analitičari, mogu izbiti socijalni nemiri.
Divljanje cijena trgovci pravdaju turističkom sezonom
Ekonomski analitičar i urednik portala Biznis Predrag Zečević za Sputnjik ističe da je jedini razlog za „divljanje“ cijena u crnogorskim marketima pohlepa trgovaca i ekstra profit koji ostvaruju.
„Vlasnici lanaca megamarketa u Crnoj Gori su iskoristili vrijeme dok još nije formirana nova vlada, a vlada u tehničkom mandatu traje više od godinu dana, i podigli cijene u marketima mimo svih očekivanja, pravdajući se potrebom turističke sezone. Cijene u crnogorskim marketima su veće nego cijene u turističkim centrima širom Evrope. Ilustrovaću to primjerom iz Barselone, koja je nasjkuplji španski grad. U Barseloni litar flaširane vode košta 23 centa, u crnogorskim marketima od 60 do 70 centi, dakle tri puta je skuplji. Trgovci u Crnoj Gori se vade na poresku politiku, jer je navodno uvećan porez na ekstra dobit sa devet na 15 odsto, a PDV je 21 odsto. Ali ako uporedite sa porezima u Barseloni, to je niža poreska stopa, jer je porez na ekstra dobit u Barseloni 26 odsto, a kod nas 15, a PDV isti 21 odsto. Zato nova crnogorska vlada, ako želi da spriječi socijalne nemire, mora da oporezuje preciznije ekstra profit. Podsjećam da su mnoge zemlje EU oporezovale ekstra profit firmi iz svoje zemlje koje su iskoristile ukrajinsku krizu da dodatno zarade“, ocjenjuje Zečević.
Koliko košta potrošačka korpa
Naš sagovornik ističe da jeste tačno da su cijene goriva u Crnoj Gori 11 puta povećavane ove godine, ali da se gorivo uvozi. Oko 60 odsto prodajne cijene goriva su akcize, i država je nekoliko puta smanjivala te akcize da ne bi povećanja cena goriva bila enormna.
„Problem je što država od akciza goriva puni budžet od 120 do 150 miliona eura godišnje i od tih para se isplaćuju penzije, plate u državnim firmama, daju socijalna davanja. Da bi država uspješnije mogla da interveniše na tržištu goriva trebalo bi da formira strateške rezerve nafte, i iz tog resursa da djeluje, kada cijene goriva rastu mimo očekivanog“, smatra Zečević.
On ističe da je potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u Crnoj Gori, po njegovoj procjeni, oko 2.000 eura.
„Monstat je nekada pravio projekcije potrošačke korpe, u kojoj je bilo 250 proizvoda, pa su onda smanjili na 100 proizvoda. Te procjene u regionu sada daju sindikati. Ako bi se vodili korpom u kojoj je 250 proizvoda, dakle i kirija i odlazak u bioskop, pozorište, ali i u market i na pijacu, za četvoročlanu crnogorsku porodicu za mjesec dana potrebno je 2.000 eura“, kaže naš sagovornik.
I ministar kritikuje trgovačke lance
Ministar finansija u vladi Crne Gore Aleksandar Damjanović kazao je da bilansi pokazuju da vlasnici maloprodajnih lanaca imaju profite veće nego ikad, te da je ministarstvo predlagalo da se oni oporezuju zakonom o solidarnom doprinosu što je naišlo na veliki otpor.
„Cijena goriva utiče na cijenu maloprodajnih robnih usluga, ali ne može biti nikome, pa ni crnogorskim oligarsima, vlasnicima maloprodajnih lanaca, alibi da imaju najveće marže u Evropi što je notorna činjenica“, poručio je Damjanović.
I generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) Srđa Keković nedavno je ukazao na enormno visoke cijene u crnogorskim prodavnicama.
„Cijene u državama Evrope gdje je njihova minimalna zarada koliko dvije ili tri prosječne zarade u Crnoj Gori su iste ili čak imaju nižu cijenu neke namirnice – to je prosto nevjerovatno“, kazao je Keković.
Skuplje nego u Briselu ili Barseloni
Kilogram brašna za iste pare kao kod nas može kupiti i u Španiji ili Belgiji. Dok u našim prodavnicama litar mlijeka, u zavisnosti od proizvođača, košta oko euro i po, u Briselu ili Barseloni može se naći i za euro ili čak manje. Slična situacija je i s mesom, pa se piletina u Briselu kupuje po povoljnijoj cijeni nego u Podgorici. I hrana za bebe jeftinija je nego u Crnoj Gori.
Cijena kašice u našim prodavnicama prosječno je 1,2 eura, dok se u Ljubljani ista kašica može kupitii za manje od eura. Hrana koja se koristi kao zamjena za mlijeko kod nas se prodaje za 20 eura, dok je u Skoplju, Briselu ili Barseloni čak 4 ili 5 eura jeftinija.
Osim hrane, i sredstva za ličnu higijenu u Crnoj Gori prodaju se po gotovo istim cijenama kao u zemljama Evrope. A za one koji vole slatkiše zanimljiv je podatak da se u evropskim zemljama mogu zasladiti po mnogo nižim cijenama.
Čokolada koja u Podgorici košta 4,5 eura u Berlinu se može kupiti za 1,99 evra.
Keković ističe da je prosječna zarada bez poreza i doprinosa u Crnoj Gori u julu je bila 797 eura, što je duplo ili čak trostrukomanje nego u Sloveniji, Španiji ili Belgiji.
Trgovački lanci zasad su i dalje bez komentara na svakodnevni rast cijena.
Boban Novović
Izvor: Sputnjik
