Piše: Danijel Garić
Albanija je nedavno počela da gradi tri male hidroelektrane u gornjem toku rijeke Cijevne, neposredno uz granicu s našom zemljom. Iako je kao potpisnica međunarodnih protokola bila u obavezi da obavijesti Crnu Goru i konsultuje se s njom, prije izgradnje energetskih objekata, Albanija to još jednom nije učinila. Istraživali smo u kojoj mjeri ovi projekti mogu negativno uticati na životnu sredinu u našoj zemlji i koji su mehanizmi zaštite od ovakvih postupaka.
Kao zemlja koja skoro 100% energije dobija iz hidroelektrana, Albanija je evropski rekorder: više od polovine tih objekata su privatne, koncesione hidrocentrale. Samo nekoliko kilometara uzvodno od crnogorske granice, u selu Vukelj, Albanija je počela da gradi 4 hidrocentrale. Iako je bila u obavezi da o tome obavijesti Crnu Goru u svakoj od faza projekta, i da gradi jedino i samo uz naše dopuštenje, komšije to još jednom nisu uradile.
Niko Đeljaj živio u Njujorku skoro deceniju i po. Vratio se da bi se borio da spasi svoje selo nakon što se u njemu, mimo znanja javnosti, pojavila teška mehanizacija i počela da pregrađuje rijeku. Jedan je od rijetkih koje, kako kaže, vlasti u međuvremenu nisu uspjele da ućutkaju prijetnjama, pritiscima i otkazima.
„Ljudi protiv kojih se borimo su biznismeni, oligarsi, ali i državni zvaničnici koji im pomažu, koji ih štite, daju im dozvole da nam unište zemlju, koriste rijeku da naprave elektrane, da nam uzmu vodu, ribu i svo prirodno bogatstvo radi njihovog ličnog bogatstva“, kazao je Đeljaj.
Temelj za prvu od četiri hidrocentrale je spreman za nasipanje betonom.
Nizvodno slijedi kaskadni niz od još 4.
Sve se gradi u Nacionalnom parku Albanski Alpi.
Za Besjanu Guri, dobitnicu Zelenog Nobela, golman priznanja, riječ je o brutalnom pravnom nasilju nad ljudima i prirodom.
„Ovo nije lokalno, ovo je međunarodno pitanje. Ovo je pravno nasilje. Niko nije znao šta planiraju dok nisu stigli bageri“, kaže Guri.
„Morate znati da Albanija ignoriše međunarodne propise i protokole koje je potpisala. Ne rade to samo u odnosu sa vama, ne odgovaraju ni na zabrinutost koja stiže iz Makedonije i Grčke zbog projekata koje gradi“, mišljenje je biologa Olsi Nike.
„Mi smo 19. oktobra pokrenuli sudski proces. Ovo će izazvati velike posljedice na rijeci i kod vas. Trebalo bi da se više zainteresujete za te posljedice“, kaže Guri.
„Vi kad oduzmete vodu, taj višeprostor nije ono što je nekada bio. I mislim da se maksimalno trebaju uključiti ne samo pojedine nevladine organizacije koje u tome nalaze neki svoj prostor za rad, nego državne institucije“, ističe biolog Zlatko Bulić.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede tvrdi da komunikacija sa albanskim kolegama traje još od 2019. godine, da se odvija preko zajedničkih međudržavnih tijela uz posredstvo Sekretarijata ESPO konvencije i njegovih ekspertskih komisija, i da će pratiti prekogranične uticaje ovih projekata na osnovu relevantnih podataka i stručnih analiza. Ipak, za sprovođenje ESPO konvencije u Crnoj Gori nadležno je Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Odgovor na molbu da nas obavijeste o dosadašnjim aktivnostima sprovedenim na planu komunikacije sa kolegama iz Albanije i Ujedinjenim nacijama do pripreme ove priče nismo dobili. ali jesmo pred emitovanje odgovor iz UNECE-a, zaduženog za sprovođenje ESPO konvencije.
„Nalaze i preporuke koje se tiču ispunjavanja obaveza Albanije prema ESPO konvenciji u vezi sa planiranjem i izgradnjom nekoliko malih hidroelektrana na rijeci Cijevni pripremio je Odbor za sprovođenje na svom 56. zasjedanju u maju 2023. godine. Nakon izdavanja tih nalaza i preporuka, Odbor nije primio nikakve dodatne podneske, pritužbe niti dopise od Crne Gore u vezi sa ovim pitanjem“, NAVODI SE U ODGOVORU.
A za Nika, povratak iz Amerike znači samo jedno: borba do kraja za svoju rijeku, od koje i sa kojom porodica vijekovima živi.
„Ići ću do kraja. Štitiću svoju zemlju, čak i ako me to bude koštalo života“, zaključio je Niko.
Izvor: RTCG
