Piše: Anja Kožul
Otvoren je lov na nadgrobne spomenike na pravoslavnim grobljima. Članovi Domovinskog pokreta, inicijatori izmjena i dopuna Zakona o grobljima, počeli su obilaziti počivališta pokojnika, vrebajući tzv. četnička obilježja kojima se veliča agresija na Hrvatsku. Ususret donošenja novog zakona, u aprilu ove godine, svoje birače su potpaljivali s lažima o stotinu takvih spomenika širom države.
Ova stranka je krajem juna uputila zahtjev za uklanjanjem desetak nadgrobnih spomenika u Vukovarsko-sremskoj županiji, a za nekoliko dana slične prijave će podnijeti u Sisačko-moslavačkoj županiji. Imali su u planu da to učine i u Šibensko-kninskoj, ali od toga su odustali.
Naime, shvatili su da nemaju što ukloniti. Boris Solomun, predsjednik Šibensko-kninskog ogranka Domovinskog pokreta, označio je dva do tri spomenika koji veličaju, kako je naveo, “Knindže” ili “pripadnike postrojbi koji su sudjelovali u napadima i okupaciji teritorija Hrvatske.”
Jedan takav spomenik je ranije uklonjen, pa stručnjaci za postmortalna pitanja pretpostavljaju da je obitelj pokojnika to sama učinila. Sasvim je moguće da su potomci preminulog, čije ime DP-ovci svejedno razvlače u medijima, maknuli sporna obilježja u strahu od ozakonjene batine i javne kompromitacije.
Međutim, kako se iz šibenskog zaleđa ne bi vratili praznih ruku, HDZ-ovi koalicijski partneri su izvršili detaljan pregled groblja i crkve u Biovičinom selu pokraj Kistanja. Uočili su, kaže Solomun, obilježje “4S” na ogradi pravoslavnog groblja, na ulaznim vratima.
– To nije u suprotnosti s novodonesenim zakonom, ali osobno držim kako nije primjereno niti prihvatljivo javno istaknuti takvo znakovlje pod kojim je prolivena hrvatska krv u Domovinskom ratu. Predložit ću da se i ovakvo javno isticanje ovakvih obilježja također zakonom zabrani! Slobodan sam na kraju pozvati građane ako negdje uoče nadgrobne spomenike sličnog i uvredljivog karaktera, a da je u suprotnosti sa Zakonom o grobljima, da nas informiraju – kazao je Boris Solomun.
Kao što smo ranije pisali, zbog agresivne retorike Domovinskog pokreta i prijašnjeg iskustva s upotrebom ćiriličnog pisma, pojavio se strah od uklanjanja uobičajenih spomenika ispisanih na tom pismu.
Takvi spomenici, obećavaju DP-ovci, neće biti predmet ovog zakona, ali zbog preširoko postavljenih ovlasti osnovanih povjerenstava i otvorene mogućnosti da bilo tko podnese prijavu, nije isključeno da će se naći i zamjerke na račun pisma srpske nacionalne manjine.
Izvor: Portal Novosti
