Najnoviji pomaci u procesu pristupanja Evropskoj uniji šalju pozitivne političke poruke, ali suštinski ne odražavaju stvarno stanje institucija i javnih finansija u Crnoj Gori, ocjenjuje za Bankar finansijski konsultant Stevan Gajević. Prema njegovim riječima, proces evropskih integracija u velikoj mjeri ostaje zarobljen u okviru formalnog ispunjavanja kriterijuma, dok se suštinske fiskalne i strukturne slabosti crnogorske ekonomije i dalje sistemski zanemaruju.
Gajević ističe da su odluke u okviru pristupnih pregovora često vođene političkom logikom i kriterijumom formalne „podobnosti“ prema Evropskoj uniji, dok se realno stanje javnih finansija i dugoročna održivost ekonomskog modela stavljaju u drugi plan.
„Iako je nesporno da je Crna Gora uradila značajan posao na usklađivanju zakonodavstva i ispunjavanju formalnih zahtjeva, suštinske reforme ostaju ograničene i fragmentarne“, naveo je Gajević, dodajući da se meritokratski pristup u praksi često svodi na administrativno ispunjavanje ček-lista, bez stvarnog efekta na kvalitet upravljanja i ekonomsku efikasnost.
Posebnu zabrinutost, prema njegovoj ocjeni, izaziva odnos vlasti prema fiskalnim institucijama, koje bi trebalo da budu ključni mehanizam kontrole javnih finansija. Gajević podsjeća da je formiranje Fiskalnog savjeta, predviđenog kao nezavisno tijelo za nadzor budžetske politike, praktično blokirano političkim odlukama.
„Formiranje Fiskalnog savjeta, kao ključnog mehanizma kontrole javnih finansija, praktično je opstruirano od strane parlamentarne većine, čime se ozbiljno dovodi u pitanje iskrena posvećenost fiskalnoj disciplini“, upozorava Gajević.
Sličnu ocjenu iznosi i kada je riječ o Centralnoj banci Crne Gore. Iako su njeni organi formalno uspostavljeni, njihov stvarni doprinos stabilnosti finansijskog sistema ostaje ograničen.
„Uloga tih institucija se u javnosti često percipira prvenstveno kroz prizmu visokih zarada, a ne kroz mjerljive rezultate i stvarni doprinos javnom interesu“, ističe finansijski konsultant.
U širem ekonomskom kontekstu, Gajević podsjeća da se Crna Gora suočava sa nizom strukturnih slabosti koje zatvaranje pojedinačnih pregovaračkih poglavlja ne može samo po sebi riješiti. Među ključnim problemima navodi hronični trgovinski deficit, visoku uvoznu zavisnost, slabu proizvodnu bazu i izraženu fiskalnu ranjivost.
Prema njegovoj procjeni, naredni period nosi ozbiljne rizike po makroekonomsku stabilnost države, naročito u uslovima rasta javnog duga i povećanih budžetskih obaveza.
„U takvom ambijentu, narednih pet godina biće izuzetno izazovne u pogledu održavanja makroekonomske stabilnosti“, ocjenjuje Gajević, upozoravajući da evropske integracije ne smiju biti svedene na politički marketing i administrativni formalizam.
U suprotnom, zaključuje on, postoji realna opasnost da Crna Gora formalno napreduje ka članstvu u Evropskoj uniji, dok suštinski ostaje zarobljena u modelu niske produktivnosti, visoke potrošnje i trajne fiskalne nestabilnosti.
Podsjetimo, Poglavlje 32 – Finansijski nadzor se odnosi na usvajanje međunarodno prihvaćenih standarda u oblastima javne unutrašnje finansijske kontrole, eksterne revizije i najbolje prakse EU i njihovu primjenu na cijeli javni sektor, disciplinu i transparentnost u korišćenju nacionalnih i sredstava EU.
Izvor: Bankar.me
