Na javnoj tribini „Tretman otpadnih voda u Crnoj Gori – izazovi i perspektive“, koju je danas organizovao Univerzitet Crne Gore u Rektoratu UCG, stručnjaci su jednoglasno poručili: bez funkcionalnih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda nema očuvanja rijeka, jezera, mora, niti zdravlja građana.
Tribina je okupila predstavnike akademske zajednice, studente, ekološke aktiviste i građane, a publika je imala priliku da se uključi u diskusiju i postavlja pitanja stručnjacima, uz moderiranje novinara Srdana Kosovića, predsjednika Alumni asocijacije UCG.
Crna Gora, kako je istakao prof. dr Danilo Mrdak sa Prirodno-matematičkog fakulteta UCG, još uvijek nema razvijen i u potpunosti uspostavljen sistem za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda.
„Većina izgrađenih postrojenja ima ozbiljne probleme u funkcionisanju, dok glavni grad Podgorica nema ni osnovno postrojenje. Usled velikog broja stanovnika, gradske rijeke su pod velikim pritiskom, naročito ljeti kada je nivo rijeka najniži, pa je opasnost po životnu sredinu, ali i zdravlje ljudi, najveća. Ovakva postrojenja nijesu nikakav luksuz, već osnovna kulturološka potreba života u urbanim sredinama, kao i uslov da sačuvamo naše rijeke, vodene ekosisteme i zdravlje ljudi“, naglasio je prof. Mrdak.
Problem Podgorice dodatno je pojasnio doc. dr Duško Vujačić sa Filozofskog fakulteta i Fakulteta za turizam i hotelijerstvo UCG. Trenutni kolektor ima kapacitet da preradi otpadne vode za 50.000 stanovnika, dok Podgorica danas broji više od 200.000.
Četvrta godišnjica litije “U imenu Božijem je sud i pravda!”
„Sve otpadne vode iznad tog kapaciteta završavaju u rijeci Morači, zatim kroz Zetsku ravnicu u Skadarsko jezero i dalje u Jadransko more, što problem čini regionalnim. Ako se ne krene s izgradnjom novog postrojenja, Podgorica bi mogla da plati štetu od oko 100 miliona eura, što bi značilo finansijski kolaps, a još veći problem je prijeteća ekološka katastrofa za glavni grad i širu oblast“, upozorio je Vujačić.
O važnosti postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) govorila je prof. dr Milena Tadić sa Metalurško-tehnološkog fakulteta UCG, naglašavajući njihovu ključnu ulogu u zaštiti životne sredine. „Osnovna funkcija postrojenja je uklanjanje zagađujućih materija iz komunalnih i industrijskih otpadnih voda prije nego što se one ispuste u prirodne recipijente – rijeke, jezera ili more. Time se sprečava zagađenje vodenih ekosistema, degradacija biodiverziteta i narušavanje kvaliteta vode koja se koristi za vodosnabdijevanje, navodnjavanje i rekreaciju.
“ Pored ekološke uloge, ona je istakla i širi društveno-ekonomski značaj ovih sistema: doprinos održivom razvoju zajednica, ponovnu upotrebu vode u tehničke i poljoprivredne svrhe, proizvodnju energije iz biogasa i iskorišćavanje obrađenog mulja kao resursa. Sličan stav iznio je i prof. dr Ivan Samardžić sa Geografskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, ističući da su pogoni za preradu otpadnih voda „civilizacijski iskorak“:
„Jedino tako lokalno stanovništvo može biti sigurno da svoje usjeve i stoku napaja kvalitetnom vodom. Izgradnja ovih pogona je preduslov kvalitetne remedijacije zemljišta i uređenja priobalja.“
Da problem tretmana otpadnih voda nije samo tehnički, već i društveno-politički, naglasio je prof. dr Rade Šarović sa Filozofskog fakulteta UCG.
„Ovdje su upletene razne komunikacijske dimenzije koje proizvode izražene protivurječnosti između racionalne, naučne logike i teškog političkog nasljeđa, duboko ukorenjenih predrasuda, dnevno-političke trgovine i populizma. Živimo u društvu sa slabom ekološkom pismenošću, gdje otpor prema ovakvim infrastrukturnim projektima proizlazi iz nepovjerenja u institucije, nedovoljne informisanosti i iracionalnog odbacivanja nauke.“
Šarović je naglasio značaj javnih tribina, edukativnih programa i panel-diskusija, poručivši da „znanje ne smije biti marginalizovano, niti ima luksuz da bude neutralno“. Podsjetio je i na riječi Pjera Burdijea, da je „znanje oružje u borbi za simboličku dominaciju u medijskom prostoru“.
Tretman otpadnih voda je od posebnog značaja i za evropski put Crne Gore, jer je, kako je podsjetio doc. dr Duško Vujačić, riječ o jednom od najskupljih i najzahtjevnijih pregovaračkih poglavlja – poglavlju 27. Izgradnja funkcionalnih sistema za prečišćavanje otpadnih voda je preduslov za usklađivanje sa evropskim standardima i izbjegavanje visokih finansijskih i ekoloških posljedica.
Stručnjaci su na tribini poručili da je tretman otpadnih voda prioritet od nacionalnog značaja. Bez funkcionalnih postrojenja nema zaštite rijeka, jezera, mora, biodiverziteta – niti dugoročne sigurnosti građana i usklađivanja sa evropskim standardima.
Izvor: UCG
