Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, Kristijan Šmit, upozorio je kako je zemlja u neposrednoj opasnosti od raspada i da postoji ‘vrlo realna’ mogućnost povratka sukoba.
U izvješću UN-u kojeg je uvid dobio britanski Gardijan, Šmit je naglasio da bi, ako srpski separatisti izvrše svoju prijetnju o ponovnom stvaranju vlastite vojske dijeljenjem nacionalnih oružanih snaga na dva dijela, više međunarodnih mirovnih snaga trebalo biti poslano natrag kako bi zaustavio klizanje prema novom ratu.
Vijeće za vanjske poslove Evropske unije u listopadu je potvrdilo podršku nastavku misije EUFOR-a, vojnih snaga pod vodstvom Evropske unije koji nadgleda implementaciju vojnog dijela Dejtonskog sporazuma u Bosni i Hercegovini. Pritom su istaknuli posvećenost evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje.
Odluka Vijeća došla je u vrijeme kada se Bosna i Hercegovina nalazi u jednoj od najvećih političkih kriza od 1995. godine, kada je Dejtonskim mirovnim sporazumom zaustavljen rat u toj zemlji.
Na to je upravo upozorio i bivši ministar njemačke vlade Šmit u svom prvom izvješću otkako je preuzeo dužnost u avgustu, kazavši kako se Bosna suočava s ‘najvećom egzistencijalnom prijetnjom u poslijeratnom razdoblju’.
Član državnog Predsjedništva Milorad Dodik najavio je da će se bosanskohercegovački entitet Republika Srpska, u kojem njegov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) ima vlast, povući iz nekih državnih tijela, uključujući Oružane snage, Obavještajno sigurnosnu agenciju (OSA), Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA) i druge agencije, da te će ta tijela formirati na nivou entiteta.
Sredinom oktobra kazao je kako će natjerati bosansku vojsku da se povuče iz Republike Srpske tako što će opkoliti njene kasarne te da ako zapad pokuša vojno intervenirati, on ima ‘prijatelje’ koji su obećali da će ga podržati, referirajući se na Srbiju i Rusiju.
MUP RS-a izveo je prošlog mjeseca ‘antiterorističke’ vježbe na planini Jahorini, odakle su srpske snage bombardirale Sarajevo 1992-1995.
‘Ovo je jednako odcjepljenju bez proglašenja’, napisao je Šmit u izvješću dostavljenom glavnom tajniku UN-a Antoniju Guteresu u petak. Dodao je da Dodikovi postupci ‘ugrožavaju ne samo mir i stabilnost zemlje i regije, već – ako na njih ne odgovori međunarodna zajednica – mogu dovesti do poništavanja samog Dejtonskog mirovnog sporazuma’.
‘Nedostatak odgovora na trenutnu situaciju ugrozio bi Dejtonski sporazum, dok bi nestabilnost u BiH imala šire regionalne implikacije. Izgledi za daljnje podjele i sukobe su vrlo stvarni’, istaknuo je Šmit.
Šmitova upozorenja izrečena su u trenutku dok je Vijeće sigurnosti UN-a pripremalo svoju godišnju rezoluciju kojom se na 12 mjeseci obnavlja mirovni mandat za EUFOR i sjedišta NATO-a. Glasanje o produženju mandata trebalo se održati u Vijeću sigurnosti u utorak, ali je odgođeno za srijedu popodne.
Moskva prijeti blokiranjem rezolucije o produženju mandata EUFOR-a u BiH ako se iz nje ne izbace svi dijelovi u kojima se spominje Ured i funkcija Visokog predstavnika Kristijana Šmita.
Kremlj se usprotivio Šmitovom imenovanju od strane Vijeća za provedbu mira, osnovanog za provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma, i odbija priznati njegovu vlast.
Čak i ako se mandat EUFOR-a obnovi, u EU nema dovoljno apetita za jačanjem malobrojnih snaga koje su ostale u Bosni. Neke države članice, posebice Mađarska, podržavaju Dodika.
Zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika Gabrijel Eskobar rekao je u Kongresu prošlog tjedna da SAD surađuje s EU kako bi se ‘uvjerio da postoje posljedice za bilo koje nezakonite ili destabilizirajuće akcije’ u Bosni, prenosi britanski Gardijan.
Izvor: Jutarnji list Hr
