Creda, 25 mar 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Kultura

Pogled Iskosa, Mićin vek

Žurnal
Published: 12. oktobar, 2023.
Share
Mića Popović, autoportret sa maskom, (Foto: Novosti)
SHARE

 Ove godine je jubilej sto godina od rođenja slikara, pisca, filmskog i pozorišnog režisera, scenografa, kostimografa, teoretičara, likovnog kritičara i akademika Miće Popovića (Loznica 1923 – Beograd 1996). Obeležen je retrospektivom slika u Galeriji SANU do 5. novembra.

Mića Popović, autoportret sa maskom, (Foto: Novosti)

Mića Popović bio je najproganjaniji umetnik u Titovo vreme, veliki opozicionar. On je prvi srpski slikar sa kojim je neka pariska galerija sklopila ugovor, imao je samostalne izložbe u Parizu 1952, 1953. i 1958, u Londonu 1954. i u Hagu 1956, bio je 1982. gostujući profesor na Njujorškom državnom univerzitetu, o njemu se kao disidentu znalo na Zapadu, a 1989. nemački istoričar umetnosti Hajnc Klunker u Londonu objavio je jednu od nekoliko njemu posvećenih monografija.

 Retrospektivnu izložbu ovog slikara u Galeriji SANU 1983. godine videlo je pola miliona posetilaca, najviše zbog slave zabranjivanog umetnika koja ga je celog života pratila.

On se već na Likovnoj akademiji suprotstavio diktatu socijalističkog realizma, napustio predavanja i otišao u Zadar sa grupom umetnika da slika slobodno i „po prirodi“. Svi članovi Zadarske grupe bili su izbačeni sa Likovne akademije pa vraćeni, osim Miće Popovića. Podržao ga je jedino Ivan Tabaković, dajući mu privatno časove. Krajem četrdesetih i početkom pedesetih godina ušao je u najuži krug disidenata koji su se okupljali u ulici Simina 9a. Nadzirani od policije Mića Popović, Živorad Stojković, Borislav Mihajlović Mihiz, Dobrica Ćosić, Lazar Trifunović i Antonije Isaković postali su kasnije najuticajniji intelektualci i umetnici u našoj sredini i članovi SANU. Popović ih je naslikao na slici „Heksagonalni prostor“ iz 1970.

 Postavljena u Nacionalnoj galeriji u vidu šestougaonika, slika je bila zvučno nadgrađena nasnimljenim glasovima predstavljenih ličnosti pa je reč i o jednom od naših prvih multimedijalnih dela. U njegovom ateljeu na Starom sajmištu 1954. prvi put je izvedena Beketova drama „Čekajući Godoa“, koja tada nije mogla da se prikaže ni u jednom beogradskom pozorištu. Prošavši faze apstraktnog slikarstva i enformela koje je kao većina naših poratnih modernista preuzeo iz Pariza, 1971. iznenadio je javnost potpunim zaokretom ka figuraciji kojoj će ostati veran do kraja života.

Često je na platnima aplicirao objekte, nastojeći da sliku proširi ka trećoj dimenziji a pored aktova, mrtvih priroda i portreta bavio se i provokativnim kritičkim realizmom. Svoju estetiku definisao je kao „slikarstvo prizora“ a iz te serije najpoznatija su dela sa motivom majmuna i gastarbajtera, mada je u to vreme sumnjivo bilo i monumentalno predstaviti Vuka Karadžića. Ovoj majstor je svoju poetiku osvojio odličnim teorijskim znanjem, objavio je sedam knjiga, od kojih je u likovnom smislu najvažnija Ishodište slike. Njegova pristupna beseda u SANU iz 1980. godine ima programski sjajan naslov „Slikarstvo kao poslednja odbrana jednog naroda“.

Dejan Đorić

Izvor: Novosti

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Vojna služba u Izraelu: Koliko traje obuka za žene, a koliko za muškarce i kada neko može da bude izuzet?
Next Article Slobodan Orlović: Ima li te Strahinjiću Bane u malenoj Banjskoj

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Đorđe Bajić: Kao salama da se reže

Piše: Đorđe Bajić Sedef-magla, režija Milorad Milinković, uloge Petar Strugar, Miloš Timotijević, Milena Predić, Siniša…

By Žurnal

To narodna imperija uzvraća udarac… Ne bio pljuvati i prezirati…

Bijah pisac, režimska paljevina, vjerujući da sam broj Uno, pa sad utripovah puno da sam…

By Žurnal

Žarko Marković: Velika šutnja

Piše: Žarko Marković Tri decenije od zločina u Srebrenici obilježeno je u Memorijalnom centru u…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

KulturaNaslovna 6STAV

Antonić: Uterivanje krivice filmom

By Žurnal
KulturaNaslovna 6

Pero Zubac, književnik; Tragam za pesmama za sva vremena

By Žurnal
Kultura

Đurović: Duhovitih ljudi je veoma malo, a preozbiljnih se užasno bojim

By Žurnal
KulturaMozaikNaslovna 2

(VIDEO): O liku i djelu Žarka Komanina

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?