Cene koje padaju će umanjiti troškove uvoza ali po svoj prilici neće imati dramatičan uticaj na druge delove sveta

Pekinški ekonomski problemi pogoršali su se prošle nedelje nakon što je rastuća kineska ekonomija zapala u deflaciju. Vesti potcrtavaju kako se zemlja bori da se ostvari očekivanja o snažnom oporavku nakon što je odustala od strogih ograničavajućih mera zatvaranja usled pandemije Kovida.
No, da li će opadajuće cene imati uticaja izvan kineskih granica, na mestima gde postoji veći rizik da će duže potrajati period visoke inflacije?
Za sada, ekonomisti kažu da postoji malo razloga za zabrinutost pošto će:
Kineska deflacija po svoj prilici biti privremena
Deflacija je pre svega zabrinjavajuća kada je sveprisutna i kada je izazvana ponašanjem kompanija koje očajnički nastoje da prodaju robu kupcima koji nisu voljni ili nisu u prilici da kupuju zato što prolaze kroz ekonomske neprilike.
Ništa od ovoga ne opisuje kinesku ekonomiju niti tamošnje kretanje cena.
Ekonomski oporavak koji je uspedio posle otvaranja je podbacio – sektor nekretnina izaziva i dalje ozbiljnu zabrinutost – ali ekonomski učinak i dalje raste i ekspanzija blizu 5 odsto tokom ove godine i dalje je u igri.
„Oporavak kineske potrošnje ostaje tanak i neujednačen, ali ovo je daleko od deflacije u japanskom stilu“, rekao je Dankan Vrigli, glavni ekonomista zadužen za Kinu u Panteon makroekonomistu, ukazujući na decenijama dugo japansko iskustvo sa opadajućim cenama.
Dok su kineske potrošačke cene opale 0,3 odsto do jula ove godine, malo pojeftinjenje desilo se i 2021. godine. Sada kao i onda, deflacija je delovala privremeno, više je bila rezultat odabranih okvira za poređenje nego što je ukazivala na dubinske probleme.
Samo u julu, cene su skočile 0,2 odsto i porasle su 0,5 procenata u prvih sedam meseci 2023. godine. Izmerena deflacija pojavljuje se zato što cene – posebno svinjetine, koja je pojeftinila 26 odsto tokom poslednjih dvanaest meseci – nisu skočile po stopi koja je zabeležena 2022. godine, kada je Kina pregurala nekoliko velikih zatvaranja.
Nil Širing, glavni ekonomista Kapital ekonimista, kaže da je rast bazne inflacije – koja isključuje cene hrane i energije, i smatra se boljim parametrom za procenu dubinskih cenovnih pritisaka – skočila sa 0,4 procenta u junu na 0,8 procenata u julu što pokazuje izostanak snažnih deflacionih trendova u Kini. „U onoj meri koliko se hronična slabost tražnje iskazuje u inflacionim podacima, to će učiniti u vrednosti bazne inflacije“, rekao je.
Inflacija je retko tako zarazna kao što se čini

Ceo svet – izuzev Kine – čini se da pati od inflacionog buma tokom prethodnih nekoliko godina. Dok je stopa skoka rasta cena vrlo visoka u većini zemalja, razlozi zbog kojih je to tako značajno se razlikuju [u pojedinim zemljama].
Poskupljenja izazvana zastojima u globalnim lancima snabdevanja možda su sveopšti faktor. Ali oni su u SAD pojačani snažnom potrošačkom tražnjom. Rast tražnje koji prati ogromnu fiskalnu ekspanziju iz 2020. i 2021. godine, kada su Trampova i Bajdenova administracija poslali izdašne čekove domaćinstvima da se bore protiv krize izazvane Kovidom-19.
Snažna tražnja bila je mnogo slabije prisutna u Evropi i u zemljama u razvoju. One su mnogo jače pogođene ruskim napadom na Ukrajinu. U Evropi, problem je pojačan zbog rasta cena prirodnog gasa. U siromašnijim zemljama, više cene hrane i energenata razbuktale su šire rasprostranjena poskupljenja.
Pol Donovan, glavni ekonomista iz Ju-bi-esa, rekao je da će u slučaju kineske deflacije, cenovni pritisak po svoj prilici biti „veoma lokalizovan“.
Dok će cene kineskog uvoza po svoj prilici pasti kao rezultat problema u kojima se zemlja nalazi Donovan zapaža da se „svašta desi“ sa izvezenim proizvodima pre nego što stignu na završno odredište. „Uopšteno govoreći veći deo cene onoga što je proizvedeno u Kini i prodato u SAD plati se američkim radnicima – za troškove transporta i marketinga, i tako dalje“, rekao je.
Kineska deflacija može da pomogne Evropi
Veliki problem sa inflacijom, posebno u Evropi i u zemljama u razvoju, donelo je poskupljenje uvoza, sniženje životnog standarda i otvorilo je proces u kojem domaće kompanije pokušavaju da osiguraju svoju marginu profita podizanjem cena dok se radnici bore da uhvate priključak.
Cene dobara u kineskim fabrikama bile su 4,4 odsto niže u julu nego godinu dana ranije. U izvesnom smislu, ovo ima omanji efekat na inostranstvo.
Evropske zemlje će se okoristiti o slabiju kinesku ekonomiju pošto će ona nametnuti manju konkurenciju za zalihe prirodnog gasa dok se evropska tržišta prilagođavaju odvikivanju od snabdevanja iz Rusije.
Bilo bi pogrešno, naravno, sugerisati da će se svako drugi okoristiti (barem malo) o slabiju kinesku ekonomiju.
Kina je doprinela 40 odsto globalnog svetskog rasta tokom poslednjih deset godina, prema navodima Davala Jošija, glavnog stratega Bi-si-ej reserča. Bilo kakvi ekonomski problemi u Pekingu će se odraziti na svetski ekonomski učinak.
Ali u ovom trenutku, deluje da se može izaći na kraj sa posledicama kineske deflacije, kako u samoj Kini tamo i u ostatku sveta.
Izvor: https://www.ft.com/content/daa1f8a6-3c49-426c-b08f-2c569837bd6d
Prevod: M. Milojević
