Božova najbolja pjesma „Smrt popa Mila Jovovića“ prvi put snimljena 1977. godine na gramofonskoj ploči, a ono po čemu će pjesma ući u istoriju guslarstva je činjenica da je to bila prva osmeračka pjesma koja je snimljena uz gusle – kaže Budo Aleksić

Na nikšićkom Trgu slobode u okviru festivala knjiga „Auto(r) na korzu“ održano je veče sjećanja na poznatog epskog pjesnika Božidara Boža Đuranovića. O njegovom književnom đelu govorio je prof. dr Budimir Aleksić dok je odabrane stihove iz Đuranovićeve poezije uz gusle otpjevao mladi guslar Nikola Krivokapić, koji je član Udruženja guslara „Božo Đuranović“ Nikšić, a medijator večeri bila je književnica Milica Bakrač.
Više od 35 guslara zvanično snimilo njegove pjesme
Božidar Božo Đuranović je rođen 7. januara 1940. godine u Goliji, a u mladim danima počeo se baviti pisanjem. Prve radove objavio je u đačkim novinama, a kasnije u mnogim listovima i časopisima. Epsku poeziju počeo je da piše kada je iz Golije došao u Nikšić i zaposlio se u Željezari. Bilo je to 1962. godine. Tada je počeo i da se druži sa bardom epskog pjesništva – Radovanom Bećirovićem Trebješkim. Objavio je devet knjiga i samo tri nijesu zbirke epskih pjesama Bio je predsjednik guslarske sekcije KUD-a „Čelik“ – Željezare „Boris Kidrič“, član i redakcijskog odbora časopisa „Golija“, savjetnik i saradnik časopisa „Guslar“, koji izdaje Guslarsko društvo „Filip Višnjić“ iz Kičinera – Kanada, i stručnog savjeta „Glas gusala“ iz Beograda. Više od 35 guslara je zvanično snimilo njegove pjesme. Đuranović je dobitnik prve nagrade „Hadži Radovan Bećirović Trebješki“ za najbolju epsku pesmu Crne Gore, Srbije i Republike Srpske. Preminuo je u 82. godini u Nikšiću.
– Do prije četrdesetak godina neprikosnoveni savremeni srpsko-epski bard bio je Radovan Bećirović Trebješki koji se upokojio 1986. godine a od tada je po opštem i nepodijeljenom mišljenju kritike i guslarske slušalačke publike njegovo mjesto zauzeo Božo Đuranović. Nihove epske pjesme žanrovski pripadaju onoj vrsti poezije koju nazivamo „novija epska poezija“ a kažemo novija kako bi je razlikovali od klasične vukovske epike. Riječ je o pjesmama koje su ispjevane najčešće rimovanim desetercima ili osmercima i koje fakturom stiha, slobodnom upotrebom cijelog bogatsva pjesničkih formula i svih oblika i nivoa epskih ponavljanja koje su bliske pjesmama vukovskog repertoara – kazao je Aleksić.
On je dodao da su pjesme ispjevane sa namjerom da se dopadnu narodu i da ih prihvati kao svoje i pođestio da je Božova najbolja pjesma „Smrt popa Mila Jovovića“ prvi put snimljena 1977. godine na gramofonskoj ploči, a ono po čemu će pjesma ući u istoriju guslarstva je činjenica da je to bila prva osmeračka pjesma koja je snimljena uz gusle.
– Početkom devedesetih godina ovu pjesmu je u svom maniru otpjevao i roker Rambo Amadeus i ona je bila jedna od najpopularnijih pjesama na njegovom albumu – dodao je Aleksić.
Epski pjesmotvor Đuranovića obuhvata širok tematsko-motivski raspon, od najstarije prošlosti, turskog zemana, preko oba svjetska rata do najnovijih ratnih dešavanja na prostorima srpskih zemalja iz dvadesetog vijeka.
– Pri koncipiranju likova svojih epskih pjesama, Đuranović se po sopstvenom iskazu oslanjao na istorijske događaje i ličnosti čiju je autentičnost provjeravao u istorijskim izvorima. Napisao je jednu vrlo vrijednu knjigu o Prebilovcima koja je objavljena 2020. godine. To je knjiga ustaških zločina od 1942. godine. To je srpsko selo u Hercegovini, najstradalnije u svijetu. U knjizi je dao istorijat ustaških zločina a u okviru nje i podužu pesmu pod nazivom „Prebilovci“ – kazao je Aleksić i dodao da Božove pjesme sadrže snažnu moralnu komponentu i da se neumorno borio za istinu o prošlosti Crne Gore i srpskog naroda protiv brojnih neistina, falsfikata, krivotvorenja i prisvajanja srpsko-kulturnog i istorijskog nasleđa a za afirmaciju tradicionalnog identiteta duhovnosti i kulture.
Nevena Bulajić
Izvor: Dan
