U Kanadi bukte požari. Teritorija veličine Belgije trenutno gori. Ipak, više od vatre koja guta stoljetna stabla, a koja će izazvati višedecenijske posljedice po ljude i prirodu, komentarisao se sredinom sedmice crveni dim u Njujorku. Iako je Boston mnogo bliže požaru, iako je vazduh tamo vjerovatno značajno gori, važno je kako izgledaju Kip slobode i Empajer stejt bilding sa crvenim nebom u pozadini
Napravljeno je desetine filmova o raznim smakovima svijeta i ni jedan grad nije toliko istrpio u tim fiktivnim armagedonima kao Njujork. Padali su neboderi i mostovi u naletu King Konga ili Gozile, a Brus Vilis bi uvijek nekako uspio da dešifruje u posljednjem trenutku gdje se nalazi kofer sa nuklearkom i terorista koji ga je u nekom metrou ostavio. Svemoćni Brus se, potom, žrtvovao za spas planete u svemirskom odijelu u sprječavanju meteora da izazove smak svijeta. Opet zbog Njujorka, pa i zbog ostatka planete.
U Kanadi bukte požari. Teritorija veličine Belgije trenutno gori. Ipak, više od vatre koja guta stoljetna stabla, a koja će izazvati višedecenijske posljedice po ljude i prirodu, komentarisao se sredinom sedmice crveni dim u Njujorku. Iako je Boston mnogo bliže požaru, iako je vazduh tamo vjerovatno značajno gori, važno je kako izgledaju Kip slobode i Empajer stejt bilding sa crvenim nebom u pozadini.
Dakle, neće nas osvojiti vanzemaljci, niti će Brus zakasniti, a terorista pritisnuti dugme. Neće ni za sto naših života proći opasni meteor, ni blizu! Blizu nam je nešto drugo…
To je, upravo, ovaj crveni Njujork i to smo mi koji svojim nadobudnim stavom da smo vladari planete, da imamo tehniku i tehnologiju, satelite i heroje, uvijek pobjeđivati, ostavši na Zemlji kao suvereni vlasnici prava na određivanje smisla i besmisla. To je jedini realni i vrlo izvjesni scenario kraja. Ipak, ovog puta, samo našeg kraja, kraja humane vrste.
Unazad pola milijarde godina, naša plava planeta je pet puta doživjela trenutke u kojima je za tren oka nestajalo na njoj polovina života. Ona su u geologiji/istoriji nazvani masovna izumiranja. Naučnici tvrde da je šesto počelo i da su njegovi signali itekako vidljivi. Jedan od njih je i crveno nebo nad Njujorkom.
Požari u Kanadi su naša nova realnost. Klimatska kriza svuda na planeti pokazuje obrise brutalnosti. Za sada, to su samo jače opomene od onih na koje smo navikli. Ipak, posmatrajući malo podrobnije događaje, ovo je tek počelo i postaje gadno. Inteziviraće se, kaže nauka, ovo je samo preteča naše klimatske budućnosti.
Požar se vjerovatno ne bi ni desio da je temparatura u klimatskoj normali. Upravo je poenta u tome, kod klime jedno izaziva i utiče na drugo, a sama posljedica je istovremeno i njen uzrok. Mnogi klimatski faktori su pogoršali kanadske požare. Suvi uslovi su isušili vegetaciju, a vreli vazduh je olakšao varničenje požara. Tu su i sve jače neke čudne munje, koje češće udaraju tokom vrućeg vremena, te je posljedica tih udruženih faktora sada vidljiva.
Ujedinjene nacije smatraju da će se u narednih 50 godina globalni šumski požari povećati za 60 odsto, upravo zahvaljujući klimatskim promjenama. Do kraja vijeka, klimatske promjene bi mogle da udvostruče površinu izgorenu u šumskim požarima svake godine. To bi moglo uzeti težak danak po bezbjednost ljudi, ekosisteme i kvalitet vazduha. Balans koji šume stvaraju bi nestao, vazduh bi postao nepodnošljiv, temperatura bi se povećala, a nove šume bi gorjele.
Požari se dešavaju, dešavali su se i dešavaće se. Ovo je, ipak, nešto drugo. Intenzitet i široka rasprostranjenost ovogodišnjih požara, zaprepastili su i zvaničnike i naučnike- ovih dana gori u skoro svakoj provinciji i teritoriji Kanade. Obično ih bude samo na jednoj strani zemlje, najčešće na zapadu.
Do prije nekoliko godina, glavna tema u globalnoj zelenoj agendi je bila mitigacija, odnosno oblažavanje klimatskih promjena. O mitigaciji se više skoro i ne govori, jer je sada več svima jasno koliko smo daleko otišli u svom sumanutom i gramzivom odnosu prema prirodnim resursima i kako nam priroda odgovara. Umjesto mitigacije, novi termin je adaptacija.
U prevodu, katastrofe će se dešavati i biće ih sve više i ne možemo učiniti baš ništa da ih zaustavimo. One su posljedica naših višedecenijskih (ne)djela. Sada je važno smisliti plan kako se za njih pripremiti. Moramo da prilagodimo naše sisteme ishrane, energetske mreže, infrastrukturu, zdravstvenu zaštitu što je prije moguće, da bismo se pripremili za ono što dolazi.
Već sjutradan, nakon crvene panorame Njujorka, stigle su upozoravajuće vijesti- El Ninjo je stigao i vjerovatno će učiniti 2024. godinu najtoplijom u istoriji! Naučnici su “dječaka” primijetili prekjuče u Tihom okeanu. Uticaće dramatično na klimu, vjerovatno će donijetii jaku kišu, uragane i poplave na jugu SAD i oslabiti sezonu monsuna u Indiji.
Nego, od El Ninja će najviše drhtati skroz suprotan kraj planete- u Australiji ovo znači: vrelina, suša i požari. Tek je počeo i zahuktava se. Očekuje se da do januara dobije na punom intezitetu. Taman kad u Australiji počinje dugo i suvo ljeto.
Naučnici strahuju od ekstremnih temparatura. Tvrde da će svi dosadašnji rekordi biti ne oboreni, već pometeni. Posljednja rekordna godina je bila 2016, takođe godinu nakon pojavljivanja ovog toplog klimatskog obrasca.
El Nino, što na španskom znači „dječak“, je topla faza klimatskog pokretača El Ninjo- južne oscilacije. La Ninja, što znači „djevojčica“, je njegov hladniji pandan, koji je upravo završen. Trebalo je da hladi planetu svih prethodnih godina, a temperatura je tokom trajanja ovog hladnog obrasca dodatno skočila. Zato se i naučnici toliko ovog puta plaše “dječaka”.
El Ninjo će vjerovatno značiti sumornu vremensku prognozu ne samo za Australiju. Siromašni širom svijeta, već su na ivici egzistencije zbog dosadašnjih poplava i suša, sada će se suočiti sa još brutalnijim nepogodama. To su oni koji su najmanje učinili da izazovu te katastrofe.
Priroda jednostavno više nije ista. Ona, naš prijatelj i zaštitnik, ona koja je stvorila rajski vrt u kojem živimo, okreće se protiv nas. Posljedice njenog gnijeva biće brutalnije od svih nam poznatih ratova. Zato je vrijeme da probamo da je pozovemo na primirje.
Ako svjetskim liderima konačno nije jasno kakva se reakcija očekuje od njih na Konferenciji UN- a o klimi u novembru ove godine u Dubaiju, onda ni more nije slano. Ako je Bajdenu, Trudou i ostalima potreban podsjetnik, neka pogledaju kanadske šume i njujorško nebo. To je sve što im treba da stave u notes.
Danijel Garić
Izvor: RTCG
