Nedelja, 22 nov 2026
Žurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Više
  • ŽURNALIZAM
  • STAV

  • 📰
  • Arhiva prethodnih objava
Font ResizerAa
ŽurnalŽurnal
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Preporuka urednika
  • Kontakt
Pretraga
  • Naslovna
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Izaberite pismo
  • Deseterac
  • Živa riječ
  • Kontakt
  • Odabir pisma
    • Latinica
    • Ćirilica
Follow US
© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
DruštvoKultura

Proučavajući zemljotrese naučnici na tragu neočekivanog otkrića o centru Zemlje

Žurnal
Published: 18. mart, 2023.
Share
Centar zemlje, (Foto: Euronews)
SHARE
Centar zemlje, (Foto: Euronews)

Najnovije naučno istraživanje pokazalo je da seizmički talasi zemljine kore ukazuju na mogućnost da Zemlja ima „skrivenu komoru (srce)“.
Snažni zemljotresi, poput onog koji se dogodio 2018. godine na Aljasci, mogu da pošalju seizmičke talase koji odjekuju kroz centar Zemlje i koji otkrivaju najdublji sloj unutrašnjeg jezgra, kažu istraživači. Naučnici tvrde da su otkrili postojanje najdubljeg unutrašnjeg jezgra Zemlje koristeći vrstu ranije neopisanog seizmičkog talasa, koji ne samo da putuje kroz jezgro, već se i odbija napred-nazad kroz unutrašnjost, prikupljajući na tom putu neprocenjive podatke o strukturi, prenosi „Sajns njuz“.

 Istraživači su kombinovali podatke o zemljotresima jačine šest ili više stepeni po Rihteru koji su se dogodili tokom poslednje decenije, a koji su prikupljeni u seizmičkim stanicama širom sveta. Kombinovanje tih signala je omogućilo da se detektuju čak i veoma slabe refleksije seizmičkih talasa.

Od oko 200 analiziranih zemljotresa, 16 je izazvalo seizmičke talase koji su se više puta uočljivo odbijali kroz unutrašnje jezgro Zemlje.
Poreklo i struktura Zemljinog jezgra je od velikog značaja jer jezgro generiše magnetno polje planete, koje štiti Zemlju od naelektrisanih čestica koje je izbacilo Sunce i pomaže da se stanovnici planete zaštite od prevelike radijacije.

 Iznosi oko 6.600 kilometara, sastoji se iz dva glavna dela: tečnog spoljašnjeg jezgra i čvrstog unutrašnjeg jezgra. Tečnost bogata gvožđem cirkuliše u spoljašnjem jezgru, a deo materija se hladi i kristalizuje, tonući i formirajući čvrst centar. Ta međusobna kretanja generišu Zemljino magnetno polje. Pojedine naučne studije sugerišu da je pre 565 miliona godina formirana takva struktura jezgra, što predstavlja samo delić u postojanju Zemlje od 4,6 milijardi godina. Kako se sve više i više kristala bude hladilo, proces će se usporavati i na kraju zaustaviti, isključujući magnetno polje planete za milione ili milijarde godina od sada.

Različiti tipovi i strukture minerala, kao i različite količine tečnosti u jezgru, mogu promeniti brzinu seizmičkih talasa koji putuju kroz Zemlju, nudeći naznake za sastav unutrašnjosti. Istraživači su 2002. godine primetili da se seizmički talasi koji putuju kroz unutrašnji deo Zemlje kreću nešto sporije u jednom pravcu u odnosu na polove planete nego u drugim pravcima. To sugeriše da postoji neka neobičnost – možda razlika u kristalnoj strukturi, odnosno skriveno središte koje može da bude neka vrsta fosila – dugo očuvani ostatak ranog formiranja jezgra. Od tog zapažanja, Tkalčić i drugi naučnici su istraživali seizmičke podatke, pronalazeći nezavisne linije dokaza koji potkrepljuju ideju o najdubljem unutrašnjem jezgru Zemlje.

Izvor: Sputnjik

Share This Article
Facebook Telegram Copy Link
Previous Article Francuzi na ulicama brane demokratiju
Next Article Matijas Lesor, košarka i večiti derbi: Kakve su kazne za nasilje sportista na terenu

Izbor pisma

ћирилица | latinica

Vaš pouzdan izvor za tačne i blagovremene informacije!

Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.
FacebookLike
XFollow
YoutubeSubscribe
- Donacije -
Ad image

Popularni članci

Kako spriječiti gubitak radničkih prava

Trebalo bi da se zapitamo da li se savremeni čovjek olako odriče teško stečenih radničkih…

By Žurnal

Elis Bektaš: Andersenovi dječaci i djevojčice

Piše: Elis Bektaš Godinama sam u svojim tekstovima, možda i češće nego što je odmjerenost…

By Žurnal

Prof. dr Željko Jaćimović: UCG je danas moderna akademska institucija sa značajnim ljudskim i infrastrukturnim potencijalom

Prof. dr Željko Jaćimović, sa Tehnološkog fakulteta Univerziteta Crne Gore i rukovodilac studijskog programa Hemija…

By Žurnal

Sve je lakše kad imaš tačnu informaciju.
Vi to već znate. Hvala na povjerenju.

Možda Vam se svidi

DruštvoNaslovna 4STAV

O Nacrtu zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja

By Žurnal
Društvo

Renesansa stajskog đubriva

By Žurnal
DruštvoNaslovna 4

Litijum u svijetu: gdje ga ima, kako se eksploatiše i zašto mu pada cijena

By Žurnal
Kultura

„Nedosanjani san“ dosanjan u Herceg Novom, (VIDEO)

By Žurnal
Žurnal
Facebook Twitter Youtube Rss Medium

O nama


Na ovoj stranici utočište nalaze svi koji razum pretpostavljaju sljepilu odanosti, oni koji nisu svrstani u razne sisteme političke korupcije. Ne tražimo srednji, već istinit i ispravan put u shvatanju stvarnosti.

Kategorije
  • Gledišta
  • Drugi pišu
  • Slika i ton
  • Preporuka urednika
  • Deseterac
  • Živa riječ
Korisni linkovi
  • Kontakt
  • Impresum

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.

© Žurnal. Sva prava zadržana. 2024.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Username or Email Address
Password

Lost your password?